Hrvatske tvrtke izvezle su u prva tri mjeseca ove godine 26,6 milijardi kuna vrijednih roba, 8,2 posto više nego u istom razdoblju lani. Uvoz je porastao nešto sporije, pet posto, dosegnuvši 44,3 milijarde kuna, najnoviji su podaci državnih statističara. Trgovinski jaz u godinu dana produbio se za oko 80 milijuna kuna, na 17,7 milijardi kuna, a pokrivenost uvoza izvozom porasla s 58,3 posto na 60 posto krajem ožujka.

Glavno izvozno odredište domaćih poduzetnika i nadalje su zemlje članice Europske unije: u njih je do kraja ožujka izvedeno 18,3 milijarde kuna što je gotovo 7 posto više nego lani što održava usporavanje glavnih trgovinskih partnera. Iako je usporavanje europskog zamašnjaka razlog za zabrinutost što su pokazali prošlogodišnji izvozni rezultati, Europska komisija u najnovijim Proljetnim prognozama očekuje stabilizaciju robnog hrvatskog gospodarstva na višim razinama nego lani, no ipak značajno niže od dvoznamenkastih rekorda koji su se nizali prije par godina. 

Fokus na Italiju i Njemačku
Kad su nečlanice EU u pitanju, izvoz je imao snažniju dinamiku porastavši više od 11 posto, na 8,4 milijarde kuna.  Istovremeno, dok smo iz Europe uvezli 36,3 milijarde kuna vrijednih proizvoda, više od osam posto u odnosu na lani, s tržišta izvan Unije uvoz U Hrvatsku pao je za 7,5 posto ostvarivši vrijednost od 8,1 milijardu kuna.   Najvažniji trgovinski partneri hrvatskih tvrtki su susjedna Italija i europska lokomotiva Njemačka.

U Italiju je u prva dva mjeseca ove godine izvezeno robe u vrijednosti 340,9 milijuna eura, 13,3 posto više nego lani što se u okolnostima usporavanja talijanskog gospodarstva može tumačiti kao vrlo dobra vijest.

Na njemačko tržište plasirano je gotovo 11 posto više nego lani, 337,6 milijuna eura vrijednih proizvoda.  Dok je uvoz iz Italije u stopu pratio dinamiku izvoza, uvezeno je robe za 542,6 milijuna eura, uvoz iz Njemačke ipak je rastao nešto brže od izvoza, 12,7 posto, dosegnuvši ukupno 597,3 milijuna eura. U zemlje CEFTA-e izvoz je porastao 21,5 posto, na 395,1 milijun eura. Pritom je izvoz u Bosnu i Hercegovinu porastao gotovo 24 posto, na 223,97 milijuna eura, a u Srbiju za 23,5 posto, na više od 109,4 milijuna eura.

Deficit 2,38 milijardi eura
Podaci Državnog zavoda za statistiku o robnoj razmjeni prema djelatnostima ilustriraju da je prerađivačka industrija, koja u robnom izvozu dominira s 88,1 posto, izvezla više od dvije milijarde eura vrijednih roba što je u odnosu na kraj veljače prošle godine rast za sedam posto.  Izraženo u eurima, robni izvoz u prva tri mjeseca ove godine iznosio 3,59 milijardi eura, 8,8 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz porastao za 5,5 posto, na 5,97 milijardi eura. Trgovinski deficit iznosio 2,38 milijardi eura, dok je u prva tri mjeseca lani iznosio 2,36 milijardi eura.