Ovo je hipoteza: teleskop otkriva asteroid promjera između 100 i 300 metara koji juri Sunčevim sustavom brzinom od 14 kilometara u sekundi i nalazi se 50 milijuna kilometara od Zemlje. 

Astronomi procjenjuju kako postoji jedan posto rizika da će stijena udariti u Zemlju u svibnju 2027. godine. Što nam je činiti? 

O tom potencijalno katastrofalanom scenariju 300 astronoma, znanstvenika i inženjera raspravlja ovaj tjedan na skupu u Washingtonu. Četvrti je to sastanak ovog tipa od 2013. godine. 

"Ljudi moraju biti svjesni da to nisu holivudske teme", rekao je šef NASA-e Jim Bridenstine otvarajući Međunarodnu konferenciju o planetarnoj obrani. 

Među sudionicima su predstavnici Kine, Francuske, Njemačke, Izraela, Italije, Rusije i SAD-a.

Ideja da će se Zemlja jednoga dana morati braniti od asteroida donedavno je izazivala podsmijeh. 

Sve dok 15. veljače 2013. meteorit nije eksplodirao u atmosferi iznad Rusije. 

Tog se jutra meteor promjera 20 metara niotkuda pojavio na nebu i eksplodirao 23 kilometra iznad Čeljabinska takvom snagom da su se zatresli prozori tisuća zgrada. Krhotine su ozlijedile oko tisuću ljudi. 

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

"Pozitivan aspekt Čeljabinska bio je u tome što su javnost i političari toga postali svjesni", rekao je jedan od čelnika Europske svemirske agencije (ESA) Detlef Koschny.

Koliko ih je? 

Stručnjake zanimaju samo oni asteroidi koji kruže oko Sunca na udaljenosti od 50 milijuna kilometara, odnosno "blizu" Zemlje.

Astronomi svakoga dana otkrivaju nove, odnosno više do 700 ove godine. Ukupno ih trenutno ima oko 20 tisuća. 

Jedan od najopasnijih asteroida je nazvan 2000SG344. Promjer mu je 50 metara, a izgledi da će pogoditi Zemlju u idućih sto godina iznose 1:2096, tvrdi ESA. 

Većina tih asteroida je jako malena, ali ima ih nešto više od 900 s promjerom od gotovo tisuću metara, rekao je astronom Alan Harris. 

On pretpostavlja da takvih golemih ima i više. "Oni su skriveni, 'parkirani' iza Sunca". 

Na Zemlji ima nekoliko teleskopa koji mogu detektirati asteroide, dva su u Americi, u Arizoni i na Havajima, ESA je izgradila jedan u Španjolskoj i gradi još dva, na Siciliji i u Čileu. 

Mnogi astronomi traže svemirski teleskop jer ovi zemaljski nisu u mogućnosti otkriti objekte iza Sunca. 

Što ako…?

Kakav bi bio odgovor sa Zemlje u slučaju pojave vrlo opasnog meteorita? Prvi korak je precizan izračun njegove brzine i putanje. 

A tada se sve svodi na dvije mogućnosti: evakuaciju ili pokušaj da ga se skrene s putanje. 

Ako mu je promjer manji od 50 metara, znanstvenici se slažu da je odgovor evakuacija područja kojem prijeti. 

Po  Koschnyju, u koju će državu asteroid udariti moguće je predvidjeti dva tjedna unaprijed. Danima prije udara, lokaciju je moguće suziti na stotinu kilometara. 

A što s onim većim objektima? Pogoditi ih nuklearnom raketom kao u filmu Armageddonu bila bi loša ideja, jer bi se tako stvorili manji, ali i dalje opasni dijelovi. 

Umjesto toga, plan je lansirati uređaj prema asteroidu koji bi mu skrenuo putanju – nešto poput kozmičkog automobilskog odbojnika. 

NASA planira 2022. ispitati tu ideju na stvarnom asteroidu promjera 150 metara.

Ono što je još nepoznato jest politika. Koje će tijelo donijeti odluku? Vjerojatno će ta zadaća pasti na Vijeće sigurnosti UN-a.