Kako je priopćio Agronomski fakultet u Zagrebu, posljednjih mjesec dana pčelari iz Istre, Dalmacije i Slavonije prijavljuju kako u svojim košnicama zamjećuju pomor pčela, a kao mogući razlog stručnjaci navode visoke temperature koje su u veljači, ali i poslije, zahvatile Hrvatsku i druge europske zemlje, pa su pčele mislile da je došlo proljeće i, umjesto da su mirovale, izlazile su iz košnica i instinktivno htjele obaviti svoj zadatak, piše Glas Slavonije.

Uz visoke temperature, uzrok pomoru pčela, ocjenjuju stručnjaci, može biti i prekomjerna uporaba pesticida u poljoprivredi, što je posebice karakteristično za Slavoniju, gdje je ratarska proizvodnja intenzivna. Iskusni vukovarski pčelar Milorad Gaković, iz vukovarskog naselja Lužac, član Pčelarskoga društva Cornacum, koji košnice drži na tri mjesta uz Dunav i u dvorištu svoje kuće na Lušcu, jesenas je uzimio 171 košnicu i neugodno se iznenadio kada je nakon prvog proljetnog otvaranja zamijetio da je broj društava sa živim pčelama prepolovljen.

Koliko je saznao od kolega iz Vojvodine i Bosanske Posavine, kod njih je situacija slična, ali mnogi pčelari ne žele o tome govoriti jer se srame, misleći da nisu dovoljno stručno i savjesno zaštitili svoja društva. Gaković spominje slučaj vukovarskog pčelara koji je izgubio 300 košnica, ostalo mu ih je samo 20-ak.
Razlog pomoru pčela na istoku Slavonije, prema Gakovićevu mišljenju, u najvećoj su mjeri pesticidi. Naime, zamijetio je da su najveće štete nastale u košnicama postavljenima uz polja koja se obrađuju i tretiraju zaštitinim sredstvima.

– Živimo u pograničnome kraju i neki poljoprivrednici odlaze preko granice kupovati pesticide koji kod nas nisu dopušteni upravo radi zaštite pčela ili su znatno skuplji. Također, mnogi se ne pridržavaju uputa o dopuštenoj količini pesticida, pa dolijevaju više i sve zatruju. Ako voćke prskaju danju, dok ih pčele oprašuju, šteta je neprocjenjiva i pčele umiru na voćkama ili na povratku u košnicu.

Štete imamo mi pčelari, ali i voćari, jer s nestankom pčela nema tko oprašivati voćke pa se prinosi smanjuju – upozorava Gaković, dodajući kako su veliki gubitci pčela na poljima suncokreta, posebno tamo gdje je na njivi bila zasijana uljana repica tretirana herbicidima, pa se otrovi nalaze u tlu i suncokret ih povuče te tako dospiju u njegov pelud i nektar.Stanko Čuljak, predsjednik Saveza pčelara Vukovarsko-srijemske županije, kaže kako nema službanih podataka o štetama i koliko je pčela i pčelinjih društava uginulo ni o tome koji bi mogli biti uzroci pomoru, kako kažu neki pčelari.

– Izjave pčelara su raznolike i u skladu s dosadašnjim godinama, nema dojava o posebno drastičnim slučajevima. No nitko nije dao pčele na analizu pa ne znamo točan uzrok – kaže Stanko Čuljak, prvi čovjek zajednice udruga pčelara najistočnije županije, gdje je više od 450 pčelara i 14.500 košnica, i koji će, procjenjuje se, ove godine proizvesti 500 tona najkvalitetnijeg meda.