Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac u svega nekoliko mjeseci ove godine bila je u žarištu javnosti i više nego što bi možda htjela, i to ne samo zbog važnosti svoje funkcije – voditeljice tijela odgovornog za najveći operativni program EU, onaj u kojem se vrti najviše novca. 

U ovom razgovoru dotakli smo se, pak, najviše tema korištenja sredstava iz europskih izvora dostupnima gospodarstvu – za poduzetnike, jedinice lokalne samouprave, ustanove…, i koliko je dosad potrošeno i gdje se i kako 'osjeti' učinak EU fondova, a manje smo komentirali problematiku regionalnog razvoja. Ministrica se očitovala i o slučaju s poduzetnikom Jollyjem, a nismo se mogli osvrnuti na njen status uoči izbora za Europarlament, jer smo razgovarali par dana prije objave HDZ-ovih kandidata. Otkrila je i tko će ove godine još profitirati iz EU fondova i što nam se sprema u novom razdoblju.

Kako ide s ugovaranjem sredstava iz EU, često ističete da je znatno poboljšano unazad nekoliko godina, kakvi su najnoviji rezultati?
Sve članove Vlade redovito izvještavam kakva je situacija po pitanju ugovorenosti i plaćanja europskih sredstava i naravno ovjerenih sredstava, što nam je i najbitnije.  S posljednjim podacima do 15. ožujka iznimno sam zadovoljna kad govorimo o pokazateljima ugovorenosti – zatekli smo 9%, danas smo na 65% ugovorenosti od 10,7 milijardi eura, u apsolutnim smo iznosima porasli s 985 milijuna na 7 milijardi eura, što je rast od 599% u odnosu na prethodno razdoblje. Što se tiče isplata iz europskih fondova, sad smo na 2,2 milijardi eura, što je oko 20%, a važno je reći da smo s 2,7% (291 milijun eura) porasli na ovaj iznos, što je 639% više. Kad govorimo o ovjerenim sredstvima, tek 17% dodijeljenog, odnosno 1,9 milijardi eura certificiranog i poslanog Europskoj komisiji kroz zahtjev za plaćanje, to je novac koji je ušao u hrvatski proračun. No, ja nisam zadovoljna s tom brojkom. Nažalost, sve je to posljedica jer prve tri godine nije bilo ugovaranja projekata, pa tako niti ovjerenih sredstava.

To je ono što i najviše zabrinjava?
Da, dok ne ugovorimo projekte i dok ne prođe određeni rok za provođenje, mi kroz zahtjeve za nadoknadom odobrenih sredstava od svih tijela u sustavu upravljanja i kontrole ne možemo to podići. Treba istaknuti podatak da smo 85% od 10,7 mlrd. eura stavili na raspolaganje krajnjim korisnicima, što znači da smo objavili natječaja u vrijednosti više od 9 milijardi eura. Kako budu tekli projekti i zahtjevi za nadoknadom, tako će se i ova brojka povećavati. Što znači ovjeravanje?  Kad se svi projekti završe, provjeravamo prihvatljive troškove, ja potpisujem za najveći operativni program Konkurentnost i kohezija izjavu o izdacima koju sa zahtjevom za plaćanje šaljemo EK i tek onda se sredstva uplaćuju u hrvatski proračun.

I Eurostat je izmjerio da smo pretposljednja, 27. država članica EU po iskorištenosti ugovorenog novca. Koliko se to može poboljšati do kraja roka isplate, koji je 2023. godina?
Prema pravilu N+3, sav novac EU u ovoj financijskoj perspektivi moramo ugovoriti do 31.12. 2020., a rok za dovršetak tih projekata, tj. ovjeravanje i isplatu je u trećoj godini, dakle do kraja 2023.  Mi moramo ovjeriti određen iznos u jednoj godini i to smo ispunili. Primjerice, ono što je RH dodijeljeno za 2014. trebali smo ovjeriti do kraja 2017., ono što je dodijeljeno za 2015. moramo ovjeriti do kraja 2018. Mi smo premašili ciljeve N+3, ovjerili smo više nego što smo trebali. 

Zašto onda s tim ne komunicirate u javnosti, stekla bi se drugačija slika?
Ovisi kako gledate, govorim sad točne podatke provjerene s Ministarstvom financija, mi smo praktički kasnili tri godine i to je naš problem, ali trčećim korakom stižemo druge države. Naravno da ćemo poboljšati u ovoj godini sve što smo 600% više ugovorili, što će se vidjeti kroz ovjerena sredstva.

Za koje najznačajnije projekte u 2019. je na raspolaganju najviše novca, u kojim sektorima?
Kad govorimo o velikim projektima, to su oni strateški, neki su još iz perspektive 2007.-2013. preseljeni u ovu. Najveći je svakako Pelješki most. Svakako je cilj da vodimo računa o pripremi projekata, skratimo rokove, pojednostavnimo procedure, da bude sve bolje i korisnije krajnjim korisnicima.  U ovoj godini važan dio odnosi se na vodno gospodarstvo, otpad, po iznosima najveće – 38 projekata za aglomeracije, četiri centra za gospodarenje otpadom koji sigurno nisu isti kao projekti manjih vrijednosti, to su zahvati u okoliš koji moraju odgovoriti i na direktive i EU i na reakcije javnosti. Pred ugovaranjem smo gotovo 8 milijardi kuna vrijednih projekata u znanosti, gospodarstvu – dugo se čekaju Centri za kompetencije u gospodarstvu koji su kompleksni, pred nama je i izmjena operativnog programa Konkuretnost i kohezija, želimo sve projekte za koje kolege ministri kao posrednička tijela vide da neće biti provedeni do kraja, eventualno ostaviti za sljedeće razdoblje, a da stavimo u izmjenu programa one koji mogu biti na vrijeme gotovi. Promet je jedna od naših najuspješnijih osi koja je dobila još 6% zaključanih sredstava – pred nama je veliki zamah i u željeznicama, a posebno je važno i ulaganje kroz program povezivanja otoka – gradnja morskih i ribarskih luka. Treba reći da je i energetska obnova u javnom sektoru teška 260 milijuna eura bespovratnog novca. Mi smo kroz prioritetnu os Konkurentnost usmjerili za poduzetnike 5000 projekata, ugovorili 300 posto više od planiranog za dodjelu, a dobit će još sredstava jer želimo da gospodarstvo i znanost i strukovno obrazovanje budu najbolje pokriveni, obzirom na to da najviše utječu na rast BDP-a i konkurentnost države.

Kako je uopće korist mjerljiva, kad se za projekt koji cilja otvoriti radna mjesta, doprinijeti podizanju konkurentnosti, utjecati na gospodarstvo… mogu vidjeti konkretni rezultati?
Svaki projekt vrlo jasno zadaje što ste zacrtali, obzirom na indikatore financijske i fizičke (infrastrukturne) koje želite postići do npr. kraja godine. U EU fondovima se točno zna utjecaj određenog projekta na stvaranje novih radnih mjesta i indikatore koje morate pokazati i dokazati da ste novac namjenski potrošili za određenu aktivnost. Mi bismo pred medije trebali izaći s učinkom svih europskih projekata i svih operativnih programa na zapošljavanje, mislim da bi to bila impresivna brojka.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Kakva je učestalost da se počine pogreške i dobiveni novac se mora vratiti?
Kad se potpiše ugovor, Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU (SAFU) provjerava korisnika koji šalje zahtjev za nadoknadu sredstava, kontrolira svaki papir, vraća na doradu ako su stvari neispravne. No, nemamo zasad nikakav postotak neuspješnosti projekata, to se mora mjeriti po operativnim programima i natječajima. Kad se projekt završi, sva dokumentacija mora se čuvati sedam godina, poslije sve kontrolira i Agencija za reviziju, izvještava europske revizore, koji su nedavno bili ovdje tjedan dana u kontroli.

Kakvi su njihovi nalazi?
Nalazi su im dobri, obzirom na naše kapacitete da možemo upravljati s 10,7 milijardi eura dodijeljenih sredstava. U svakom dijelu sustava mogu pregledati cijelu dokumentaciju, a mi se trudimo olakšati krajnjim korisnicima provedbu. Što se tiče nepravilnosti, problem je i u javnoj nabavi. Mi smo puno kritičniji od stručnjaka koji nam zamjeraju nepravilnosti i odgovaramo za ispravnost izdataka. Meni je cilj da sve nepravilnosti utvrdimo sami jer nas time i Komisija ocjenjuje jesmo li sposobni. 

I dalje nedostaje oko 2700 stručnjaka specijaliziranih za EU fondove. Mi ih nemamo gdje proizvesti, gdje se mogu educirati?
Izmjenom Zakona o regionalnom razvoju pretvorili smo županijske razvojne agencije u javne ustanove i otvorili konzultantsko tržište. Ojačali smo kapacitete ljudi na terenu i novo zapošljavanje upravo za aktivnosti provođenja EU projekata. Ljude koji na tome rade treba čuvati i osigurati im uvjete da nastave raditi u državnoj upravi.  Većina ih odlazi u privatni sektor jer su tamo bolji uvjeti, no moramo inzistirati da i ljudi u državnom sustavu budu educirani i obavljaju dobro svoj posao. 

Nova financijska perspektiva 2021-2027 Hrvatskoj predviđa manje EU novca i manje sufinanciranje iz fondova u vrijednosti projekata. Hoće li i to utjecati na stopu iskorištenosti?
Pred Hrvatskom su jako veliki izazovi, izmjena operativnih programa i priprema nove perspektive, u fazi smo razvoja Nacionalne razvojne strategije do 2030. te pregovori o višegodišnjem financijskom okviru.  Prema prijedlogu za kohezijsku politiku predviđeno 5,6% manje novca, ukupno 9,8 milijardi eura, te 6% manje za zajedničku poljoprivrednu politiku. Kad se uspoređujemo sa zemljama iz okruženja, one bi dobile po 24% manje za kohezijsku politiku. Mi smatramo da kao najmlađa članica imamo pravo na izuzeća, o čemu sam razgovarala s povjerenicima Oettingerom i Cretu. Neprihvatljivo je da se za Hrvatsku podiže razina sufinanciranja s 15 na 30%. Već sad ovih 15% za neku malu općinu ili grad koji s malim proračunom nosi projekt od 30 milijuna kuna, a za što se treba zadužiti, znači da se u idućih 10 godina nije u stanju dalje razvijati.

Kako će na raspodjelu novca u Hrvatskoj utjecati i nova podjela NUTS2, prema kojoj opet imamo četiri statističke regije, umjesto dvije?
Dobro je što smo krajem siječnja izmijenili podjelu regija, mi smo radili cijeli zadnji kvartal 2018. za donošenje odluke o novoj podjeli. Zadnja odluka iz 2012. bila je izuzetno nepravedna, s Jadranskom i Kontinentalnom Hrvatskom, čime je Zagreb smješten u ovu drugu i čime se izgubilo pravo na potporu poduzetnicima kroz kartu regionalnih potpora koja je jedina dozvoljena državna potpora u EU. Sad smo obzirom na gospodarske pokazatelje donijeli najbolju moguću odluku koja će od 2023. dati priliku i nerazvijenijima da imaju veću potporu u gospodarstvu. Izračunat ćemo koliko je gospodarstvo izgubilo od 2013. do 2023. kad govorimo o mogućnostima većih potpora, koje smo mogli koristiti i kroz EU fondove i kroz nacionalna sredstva, prema Zakonu o poticanju ulaganja. Inače, za programe regionalnog razvoja, u mandatu ove Vlade, dodijeljeno je sedam i pol puta više nacionalnih sredstava u odnosu na mandat prethodne Vlade. 

Jedna od mogućnosti poduzetnicima koja se lani "proslavila" je i tzv. "najbrži prst". Greška je sanirana krajem godine, sredstva su udvostručena, što sad?
Javnost, poduzetnici, a i konzultantske tvrtke, moraju znati da je 16 natječaja po principu trajno otvorenog poziva (što je ispravan naziv)  po kojem se novac dodjeljuje redoslijedom pristizanja prijava, bilo raspisano, svi su dobili sredstva i nitko se nije žalio. Prvi put je, na 17. natječaju, nastao problem, zbog nedovoljne alokacije novca, jer nisu svi mogli dobiti traženo. Trajno otvoreni pozivi, po redoslijedu pristizanja, su najbrži način dodjele sredstava poduzetnicima. I to je njima  odgovaralo 16 puta, kad je bilo dovoljno alokacije. Oko ovog jednog jedinog natječaja bio je veliki medijski odjek, a oni se takvi objavljuju u svim državama članica. Kod nas je bio problem u nedovoljnoj količini novca prvi put, i zato smo u dogovoru s Ministarstvom gospodarstva krenuli ocjenjivati sve projekte, da jednako postupamo prema svima, kako se ne bi nekog zbog brzine interneta ili vanjskih utjecaja zakidalo. Kao što u indeksu razvijenosti nisu svi zadovoljni, tako neće biti svi ni u europskim sredstvima. Uvijek su u fokusu poduzetnici, za koje uvijek želim da dobiju najviše moguće novca jer su se pokazali kao najbolji korisnici. Zato ćemo im i osigurati još više.

Ide li ove godine još natječaja za poduzetnike u obliku dodjele potpora za informacijsko-komunikacijske tehnologije, inovacije u poslovanju…?
Imamo na rezervnim listama već pripremljene projekte koji čekaju financiranje i bit će nam prioritet zatvoriti njih, a s novim natječajima ćemo ići za što ćemo imati dovoljno sredstava. Nikad ih nema dovoljno za sve i toga moramo biti svjesni, nisu EU fondovi jedini izvor financiranja i oni ne mogu isfinancirati sve ideje i potrebe. Ali s poduzetnicima nalazimo zajednička rješenja, oni su, moram reći, puno brži od ministarstava.

Slučaj mogućeg sukoba interesa u vezi s poduzetnikom Stojanovićem Jollyjem oko kredita HBOR-a i posla s nabavom autobusa za Grad Split je na Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa. Kakva je situacija? 
Povjerenstvo će istražiti cijeli slučaj, ja ću pokazati sve što trebam, nema nikakvog sukoba interesa, no neću prejudicirati što će Povjerenstvo odlučiti. Postoje jasni pokazatelji i u vezi kredita HBOR-a i ovoga što se meni stavlja na teret, Povjereništvo će dobiti cijelu dokumentaciju na razmatranje. Važno je znati da svi poduzetnici koji rade i koriste EU fondove dolaze i razgovaraju s nama o mogućnostima i uvjetima financiranja, mi im dajemo savjete i podatke, upućujemo ih dalje, to je naš dnevni posao. Ponavljam, sve i jedan projekt iz EU fondova mora biti transparentan i u prijavi i u provedbi, svatko ima pravo i na žalbu. U konačnici, ja kao ministrica i čelnica koordinacijskog i upravljačkog tijela za najveći operativni program pod kaznenom i materijalnom odgovornošću odgovaram za ispravnost izdataka Europskoj komisiji. 

Odnosi li se to i na posljednji slučaj oko obnove i izgradnje mosta u Glini, gdje se i vašem Ministarstvu predbacuje da niste kontrolirali na što se novac potrošio? A navodno gotovo ništa nije napravljeno i pogodovalo se članovima HDZ-a.
To nije istina, oko pogodovanja u sekundarnoj nabavi ne znam koji član Vlade može utjecati na izbor izvođača u nekom poduzeću ili općini, gradu. Projekt u Glini dvaput je prijavljen na program održivog razvoja lokalne zajednice, jednom od 400 tisuća, drugi put 350 tisuća kuna. Za taj projekt od 4 milijuna kuna mi smo sufinancirali samo mali dio ukupne vrijednosti, nekih 10 posto. Do 31. ožujka Grad Glina kao jedini odgovoran za projekt morao je dostaviti završno izvješće Ministarstvu.  Unazad 3 godine nijedan projekt iz programa održivog razvoja zajednice nije morao vratiti sredstva.