Iseljavanje iz Hrvatske u inozemstvo u izravnoj je korelaciji s ekonomskom snagom pojedinog kraja Hrvatske, ali ekonomska snaga (ili slabost) pojedinog kraja ne mora nužno rezultirati velikim iseljavanjem stanovništva iz pojedinog, slabo razvijenog kraja Hrvatske.

Pokazuju to podaci Državnog zavoda za statistiku, a koji u korelaciju dovode BDP po stanovniku u pojedinoj županiji s brojem odseljenih u inozemstvo, odnosno udjelom odseljenih u stanovništvu županije. BDP po stanovniku po županiji nije potpuno precizan, možda bi precizniji inidkatori za ovu temu bili prosječna plaća i postotak zaposlenih, ali ipak jasno ukazuje koliko je koji kraj Hrvatske razvijen, piše Novi list.

Za BDP po stanovniku u županiji, Novi list je uzeo nedavno objavljene podatke Državnog zavoda za statistiku za 2016. godinu, a za broj odseljenih u inozemstvo, odnosno udio u stanovništvu županije podatke o broju odseljenih iz županije i broju stanovnika u županiji za 2016. i 2017. godinu. Odseljavanje u inozemstvo intenzivirano je u 2017. godini, tada je iz cijele Hrvatske iselilo njih 47.352, godinu prije 36.436.

U prvoj godini koju su novinari obrađivali, 2016., iz niti jedne županije nije odselilo u inozemstvo dva ili više posto stanovništva. Najviše ih se iselilo ih Požeško-slavonske (1,72 posto) i Vukovarsko-srijemske (1,67 posto), dok su u sljedećoj godini tri županije (Sisačko-moslavačka, Brodsko-poslavska, Požeško-slavonska) zabilježile odseljavanje iznad dva posto, a jedna, Vukovarsko-srijemska iznad tri posto.

U vrhu po iseljavanju su siromašne županije. Godine 2017. najveći udio odseljavanja zabilježen je iz Vukovarsko-srijemske županije (18. po BDP-u po stanovniku), slijedi Brodsko-posavska (na pretpostljednjem mjestu), pa Požeško-slavonska (19. na ljestvici BDP-a), dok je na četvrtom mjestu Sisačko-moslavačka županija koja je po BDP-u po stanovniku na 15. mjestu.

Vukovarsko-srijemska županija bilježi dramatičan porast odseljavanja u samo godinu dana, s 1,67 posto na 3,2 posto stanovništva. Iz te županije preklani se iselio 5.091 stanovnik, samo 1.723 manje nego iz Zagreba koji ima pet puta više stanovnika ili točno tri stanovnika manje nego iz Osječko-baranjske županije koja ima skoro dvostruko više stanovnika.

Međutim, da BDP po stanovniku ne mora biti uzročnik velikog odseljavanja u inozemstvo pokazuje 17. županija na ljestvici, a to je Krapinsko-zagorska. Ta županija u obje godine, i 2016. i 2017., bilježi daleko najmanje odseljavanje u inozemstvo i jedina je koja bilježi odseljavanje manje od pola posto stanovništva. Slična je situacija i s Bjelovarsko-bilogorskom županijom, tek za jedno mjesto uspješnijom od Krapinsko-zagorske iz koje se u svakoj godini iselilo manje od jedan posto stanovnika. Bitno drugačije stanje je u Osječko-baranjskoj županiji. Po BDP-u on je u gornjem dijelu ljestvice, na devetom mjestu, ali po udjelu useljenih je na visokom petom mjestu u 2017. godini i to s velikim porastom odseljenih u usporedbi s 2016. godinom.

Krapinsko-zagorska županija specifična je po još nečem: uz Dubrovačko-neretvansku županiju (koja je, za razliku od Krapinsko-zagorske, na visokom 4. mjesto po BDP-u) jedina je županija u kojoj je broj odseljenih preklani bio manji nego 2016. godine. Ne mnogo, za 32 osobe, ali manji.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Iz županija s višim BDP-om u pravilu odseljava manje stanovnika. Iz Zagreba u apsolutnoj brojci odseljava najviše ljudi, ali s obzirom na njegovu veličinu to je logično. U slučaju odseljavanja iz Zagreba pitanje je i koliko ljudi iseljava zbog siromaštva i nezaposlenosti, a koliko zato što su dobili mnogo bolji posao u nekoj međunarodnoj korporaciji ili posao u akademskoj zajednici u inozemstvu. Odseljavanje je nisko i iz Istarske županije (druga po BDP-u), već spomenute Dubrovačko-neretvanske, Varaždinske, pa i Međimurske županije.

Posljednje dvije županije često se spominju kao županije u kojima su prosječne plaće relativno skromne, ali riječ je i o županijama u kojima je udio zaposlenih tradicionalno visok. Iznimku, donekle, predstavlja Primorsko-goranska županija iz koje se u inozemstvo 2017. godine odselilo 1,03 posto stanovnika po čemu je na devetom mjestu, iako je po stvorenom BDP-u po stanovniku na trećem mjestu.

Biti u sredini ljestvice, na 11. mjestu, znači, čini se biti umjereno zadovoljan. Na tom je mjestu Splitsko-dalmatinska županija, druga po broju stanovnika u Hrvatskoj, a ta je županija zabilježila najmanje odseljenih u inozemstvo poslije Krapinsko-zagorske županije, piše Novi list.