Analiza poslovanja poduzetnika u djelatnosti proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije, koje je napravila Financijska agencija (Fina) za razdoblje od 2008. do 2017. godine, pokazala je značajan porast broja poduzetnika i slijedom toga i rast financijskih stavki: prihoda, rashoda, dobiti, uvoza, izvoza itd.

Dok je broj poduzetnika višestruko porastao, s 89 na 690, broj zaposlenih je, pak, u istom razdoblju pao s 13.465 na 11.669.  Najveći utjecaj na ovo smanjenje imala je promjena broja zaposlenih u društvu HEP-Operator distribucijskog sustava koje je u 2008. imalo 9271 zaposlenih, a u 2017. njih 7370 ili 20,5% manje. Osim toga, veliki broj društava koja su osnovana u promatranom razdoblju je bez zaposlenih ili s malim brojem zaposlenih.

Primjerice, u 2017. godini od ukupno 690 društava, bez zaposlenih je bilo 456, a 159 imalo je jednog ili dva zaposlena. Ukupan prihod ovog sektora rastao je s 21,1 milijardu kuna, koliko je iznosio 2008., na 27,5 milijarde u 2017. Kroz promatrano razdoblje rashodi su također rasli, ali u bitno manjem iznosu, s 20,8 milijardi kuna, na 22,7 milijardi kuna te je neto dobit s 215,5 milijuna kuna, koliko je iznosila 2008., u 2016. godini porasla na 2,9 milijardi kuna.

Od ukupnog prihoda od 27,5 milijardi kuna, gotovo 26 milijardi otpada na 15 najvećih tvrtki. Listu najvećih po prihodu predvodi HEP čije tvrtke drže prvih pet mjesta, a iza njih dolazi GEN-I, RWE Energija i Proenergy. 

Iako je restrukturiranje elektroenergetskog sektora u Hrvatskoj započelo 2001., formalna liberalizacija započela je 2008. kada je došlo do usklađenja domaćih zakona sa stečevinom Europske unije. U promatranom razdoblju na tržištu električne energije pojavilo se nekoliko novih konkurenata, od koji je većina osnovana nakon 2010. godine: HSE Adria, HEP Elektra, RWE Energija, Proenergy, Energia Naturalis, ENEL Trade i AXPO trgovina.

Kroz cijelo promatrano razdoblje vanjskotrgovinski saldo je negativan jer je uvoz u svakoj od promatranih godina bio veći od izvoza. Najveća razlika između izvoza i uvoza bila je 2012. kada je iznosila 4,4 milijarde kuna, a najmanja 2014. kada je bila 1,6 milijardi kuna.  U 2017. negativni trgovinski saldo iznosio je gotovo dvije milijarde kuna, što je za 6,7% više nego u 2016. kada je iznosio 1,8 milijardi kuna. Prosječna mjesečna neto plaća u ovom sektoru porasla je sa 6386 kuna u 2008. na 7508 kuna u 2016. Najveća prosječna mjesečna neto plaća sektora obračunata je 2014., kada je iznosila 7876 kuna.