Dok Vlada slaže obrise pisma koje će uputiti Euroskupini kao prvi formalni korak uvođenja eura, Hrvatska narodna banka (HNB) nastavlja javnu raspravu.

"Razgovori o euru" dolaze na krilima pada javne potpore euru na oko 40 posto, unatoč lepezi prošlogodišnjih okruglih stolova održanih diljem zemlje. Oni su se fokusirali na ekonomske aspekte (koristi vs troškovi) eura, a sada će rasprava obuhvatiti širi krug sugovornika (uglavnom) društvene provenijencije.

Riječ je intelektualcima i javnim osobama koji utječu na javno mnijenje, a o euru imaju svoje mišljenje – ne nužno pozitivno. Prva debata održana prošli tjedan u HNB-u okupila je uz vrhušku središnje banke petoro gostiju.

U maniri 'Chatham House' pravila, s imenima zasad se ne izlazi se u javnost da bi se osigurala kvalitetna i otvorena rasprava, no poznato je da su različitih 'backgrounda': ekonomisti, sociolozi, filozofi, politički analitičari, PR-ovci…

Tijekom godine očekuje se stotinjak sugovornika, a osim Zagreba diskusije će se održati u Splitu, Rijeci i Osijeku. Nakon inicijalnog niza razgovora u travnju, u Zagrebu je planirana prva od nekoliko javnih tribina na kojoj će sudionici i otvoreno ukrstiti argumente.

"To je naš obol širenju diskusije ne samo 'za', nego i 'protiv' eura te odgovor na kritike da se 'neke ništa ne pita'", kažu neslužbeno u HNB-u. Koincidencija je da se sve događa zbog pada potpore euru jer se "hlađenje" dogodilo i u Latviji u kojoj je prije uvođenja euro imao potporu 30-ak posto građana, a danas je onda 63%.