BEOGRAD Dvije slovenske prehrambene kompanije Perutnina i Panvita objavile su svoje planove o preseljenju dijela proizvodnje hrane u Srbiju. Pogodnosti za preseljenje proizvodnih kapaciteta nalaze se prije svega u sirovinama i jeftinoj radnoj snazi, a jedina dvojba je nelojalna konkurencija. Inače, slovenske kompanije, istraživajući srpsko tržište, došle su do podataka prema kojima se 50 posto pilećeg mesa plasira preko takozvanog sivog tržišta, a to je u Sloveniji samo oko četiri posto. Osim toga, Slovenija oskudijeva u zemljištu za proizvodnju hrane i zato priliku za proširenje djelatnosti vidi korištenju srpskih oranica. Poljoprivredno zemljište u Sloveniji je podržavljeno i može se iznajmiti na razdoblje od deset godina. Otkada je ušla u Europsku uniju, cijena obradivog zemljišta u Sloveniji povećana je za oko 40 posto i iznosi 30.000 eura po hektaru. Istovremeno cijena zemljišta u Srbiji je čak šest puta niža, ali država koja još posjeduje oko 600.000 hektara ne kani je prodavati jer njome se trebaju namiriti svi zahtjevi za povrat imovine onima kojima je zemlja nacionalizirana poslije 1945. godine.
BEOGRAD Dvije slovenske prehrambene kompanije Perutnina i Panvita objavile su svoje planove o preseljenju dijela proizvodnje hrane u Srbiju. Pogodnosti za preseljenje proizvodnih kapaciteta nalaze se prije svega u sirovinama i jeftinoj radnoj snazi, a jedina dvojba je nelojalna konkurencija. Inače, slovenske kompanije, istraživajući srpsko tržište, došle su do podataka prema kojima se 50 posto pilećeg mesa plasira preko takozvanog sivog tržišta, a to je u Sloveniji samo oko četiri posto. Osim toga, Slovenija oskudijeva u zemljištu za proizvodnju hrane i zato priliku za proširenje djelatnosti vidi korištenju srpskih oranica. Poljoprivredno zemljište u Sloveniji je podržavljeno i može se iznajmiti na razdoblje od deset godina. Otkada je ušla u Europsku uniju, cijena obradivog zemljišta u Sloveniji povećana je za oko 40 posto i iznosi 30.000 eura po hektaru. Istovremeno cijena zemljišta u Srbiji je čak šest puta niža, ali država koja još posjeduje oko 600.000 hektara ne kani je prodavati jer njome se trebaju namiriti svi zahtjevi za povrat imovine onima kojima je zemlja nacionalizirana poslije 1945. godine.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu