Iako je potražnja za programerima veća nego ikad, top menadžeri većih hrvatskih softverskih tvrtki odlazak mladih IT stručnjaka u inozemstvo ne opisuju nužno kao lošu stvar. Na panelu “Ostati ili otići – developerska dilema u eri migracija” na konferenciji Bug Future Show 2019 u četvrtak u Zagrebu komentirali su da uspijevaju privući talente izvana, da očekuju povratak domaćih stručnjaka pa i da su sami bili među onima koji su otišli van.

Sven Marušić, član uprave Spana za softverska rješenja, hrvatske IT tvrtke s više od 350 radnika i bivši direktor IT-a u Hrvatskom telekomu kaže da je i sam radio u inozemstvu.

“I ja sam povratnik. Bio sam dvije godine u Dublinu pa sam se vratio. Bilo mi je to genijalno iskustvo. Otišao sam 2001. kad sam imao 24, a vratio se s 26 godina. Sjećam se da sam svaka dva tjedna letio nazad u Hrvatsku i ovdje potrošio sve što sam gore zaradio, dobio sam čak i povrat poreza, super iskustvo”, kaže Marušić.

Pitanje iseljavanja programera postalo je aktualno unazad pet godina zbog munjevita rasta domaće softverske industrije te početka digitalne transformacije ostalih industrija. Prema analizi HGK u 2017. domaća IT industrija težila je 22,07 milijardi kuna od čega je 6 milijardi ostvarila u izvozu, 4649 tvrtki zapošljava 28.347 ljudi uz prosječnu neto plaću od 7722 kune. No, one su za sve IT stručnjake, posebno programere, znatno veće u inozemstvu. S druge strane, s domaćih fakulteta i inih obrazovnih institucija izlazi premalo stručnjaka. To je kulminiralo 2016. kad je prvi put iz RH otišlo više programera nego što ih je izašlo iz obrazovnog sustava. Tada je CISEx procijenio da ih je otišlo 4000. Ta se brojka do kraja 2018. možda popela i na 6000. Službene statistike nema. Zato se u tri godine pojavio ‘kanibalizam’ među IT tvrtkama, razdoblje intenzivnog preotimanja talenata i rani lov na talente po fakultetima i školama. Matej Rajčić, član udruge programera DUMP i student FESB-a kaže da ima troje poznatih koji su otišli van i našli su jako dobra mjesta.

“Prešli su Google, TransferWise i slične kompanije. Ali svi mi vidimo i pozitivne promjene ovdje, tvrtke nude sve bolje uvjete”, kaže Rajčić. Alan Sumina, suosnivač i direktor Nanobita kaže da danas sve domaće IT tvrtke rade na employer brandingu i da zahvaljujući tome i činjenici da mu tvrtka ima vrlo tražen proizvod, dolaze prijave za posao čak i iz Finske.

“Nanobit ima jako dobre proizvode, poznate i korištene globalno, k tome radimo u industriji koja je jako otvorena i transparentna i kad vam je igra na AppStore na TOP10 u Velikoj Britaniji onda to vide i u Finskoj, ali i drugdje u svijetu”, kaže Sumina dodajući da su dosad doveli osam stranih stručnjaka.

Viktor Olujić, član uprave Asseco SEE za razvoj inovativnih softverskih rješenja i usluga kaže da su i neki njihovi ljudi otišli van.

“Mi smo na njih ponosni, jer su prešli u Amazon, Facebook, rade na payment sustavima za PayPal ili u najvećim ICT sigurnosnim kompanijama. Interno znamo da smo podjednako uspješni kao i oni, a na temelju iskustva iz drugih članica naše grupe u regiji, znamo da će se dio stručnjaka koji su otišli van u jednom trenutku vratiti”, zaključuje on.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost