Premda novac nikad nije bio jeftiniji niti ga je bilo u takvom izobilju kao danas, domaće tvrtke i dalje kapitalom kaskaju za inozemnom konkurencijom. Nakon neslavne epizode s fondovima za gospodarsku suradnju, Hrvatska banka za obnovu i razvitak kreće u novi pokušaj ublažavanja tog hendikepa s ‘equity’ programom ulaganja u kapital teškim 70 milijuna eura u suradnji s Europskim investicijskim fondom (EIF).

‘Equity’ program nastavak je projekta kapitalnog jačanja poduzetnika. U prvom koraku prošle godine iscrtani su obrisi fonda rizičnog kapitala vrijednog 32,5 milijuna eura. On je bio usmjeren na tehnološke startupe visokog potencijala rasta, kojima banke nisu prirodni financijeri, a sve ne bi li se pronašao “novi Rimac”, recept koji bi integrirao STEM znanja i moderne tehnologije.

Sad je fokus na brzorastućim malim i srednjim tvrtkama, kojima za rast i tržišni iskorak nedostaje kapitala. Kako je zamišljeno, dva bi programa trebala sinergijski zaokružiti holističku strategiju za Hrvatsku.

Prema sporazumu koji će danas potpisati u Zagrebu, EIF i razvojna banka uplatit će po 35 milijuna eura koji bi trebali katalizirati dodatne privatne investicije u vlasničku glavnicu. Za razliku od fonda rizičnog kapitala, ‘equity’ program ne postavlja ograničenja tvrtkama ovisno o sektoru iz kojeg dolaze. Razlog tome je činjenica da su, za razliku od startupa, one već uspješno prošle inicijalni test tržišta i – preživjele. Prvo je na redu pronalazak upravitelja fonda što je u ingerenciji EIF-a i provodit će se po europskim pravilima.

“U prvih šest mjeseci ove godine planiran je zatvoreni poziv za iskazivanje interesa za upravitelja fonda usmjerenog na Hrvatsku, očekuje se jedan, možda dva. Poziv bi bio otvoren novim, i fondovima u nastajanju, kojima bi Hrvatska bila primarni fokus, sa 70 posto i više uloženog kapitala. Od njih se očekuje da prikupe najmanje 30 posto, nadamo se i više, privatnog kapitala”, izjavio je za Poslovni dnevnik Ben Doyle iz EIF-a.

Premda bi program mogao potrajati 15 godina, ideja je da se većina ulaganja odradi u prvih 4-5 godina. Pritom će EIF imati aktivu ulogu u vaganju prilika provođenjem dubinske analize, a kao fiducijar aktivno će nadzirati i izvještavati o investicijama. Žele li kapitalnu injekciju, domaće tvrtke tako će morati “otvoriti vrata” i pustiti fondove u svoje vlasništvo što se dosad u nemalom broju slučajeva bio glavni razlog oslanjanja bankarske kredite.

Doyle kaže da će fondovi ciljati na manjinske (ili većinske) udjele, a zauzvrat će tražiti predstavnika u upravi i nadzornom odboru jer će i sami biti kao značajan suvlasnik biti odgovorni za provedbu strategija i rasta.

U HBOR-u kažu da su sredstva osigurana, a uplaćivat će u skladu s tempom realizacije investicija. “Potpisani ugovor je svojevrsni nastavak poticanja razvoja industrije rizičnog kapitala u Hrvatskoj koju HBOR kao razvojna banka podupire, ali isto tako inicira uspostavljanje samostalnog funkcioniranja financijskog tržišta te vrste”, kaže čelnica razvojne banke Tamara Perko.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Prva značajnija ulaganja u vlasnički kapital poduzetnika pokrenuta FGS-ovima, no da industrija rizičnog kapitala još uvijek nije zaživjela u potrebnoj mjeri te da je tu bitna uloga HBOR-a kao aktivnog sudionika.

“Zadovoljstvo mi je potpisati novi 70 milijuna eura vrijedan ‘equity’ program za potporu brzorastućim hrvatskim tvrtkama. Taj novi sporazum poduprijet će pojavu održivog tržišta privatnog kapitala u Hrvatskoj i na njega privući privatne ulagače, pomažući nacionalnim i inozemnim fond menadžerima da naciljaju male i srednje tvrtke”, rekao je izvršni direktor EIF-a Pier Luigi Gilibert. Na koju bi naknadu upravitelj fonda mogao računati, znat će se kad bude objavljen javni poziv, no dosegnut će postotak veličine fonda. Potraga za “novim Rimcem” nije ni krenula jer se ne zna tko će upravljati s, preračunato, 240 milijuna kuna iako je natječaj završio sredinom kolovoza.

S naknadom do 6,5 milijuna eura, interes je bio popriličan, spominjalo se osam imena. Navodno su u samu završnicu ušla dva tima, jedan iz Hrvatske, a drugi iz Slovenije. Sugestije da EIF naginje slovenskom zbog više iskustva u investicijama s polja rizičnog kapitala izazvala je nezadovoljstvo u domaćim krugovima, pa je konačna odluka o upravitelju prolongirana na prvu polovicu 2019.v