Profesor Nikolaus Franke, voditelj Instituta za poduzetništvo i inovacije na bečkoj poslovnoj školi WU Executive Academy govori o povezanosti genetike i poduzetništva, objašnjava kako njihova poslovna škola potiče razvoj poduzetništva kod polaznika te kako im pomažu u razvoju njihovih poduzetničkih ideja. 

Koliko su geni povezani s poduzetništvom?
Provedeno je internacionalno istraživanje povezanosti gena i poduzetništva, a rezultati su važni i slični u gotovo svim zemljama. Ako su vam roditelji poduzetnici, imaju svoju tvrtku ili su samo pokrenuli tvrtku, velike su šanse da ćete i vi ići tim stopama, postotak je desetak posto u Austriji i sličan je za  većinu europskih zemalja. Nema sumnje da poslovni put vaših uzora ima velik utjecaj na to kako ćete gledati na svoju poslovnu budućnost i način na koji ćete o tome razmišljati. Upravo zbog toga na našim predavanjima i seminarima imamo niz takvih primjera i priča jer su nam one bliske. Posebno su zanimljivi rezultati s blizancima, odgajaju ih isti roditelji, rastu u istom okruženju i jedno od njih je gotovo uvijek slijedilo put roditelja. Jednojajčani imaju veću vjerojatnost da će slijediti roditelje i jasno je da na to ne utječe okolina i odgoj već genetika. U skandinavskim zemljama imaju posebne baze podataka i za to, dokazujući da geni utječu barem 50 posto na poslovne odluke i put koji ćemo odabrati. To nije iznenađujuće jer takvih primjera ima i na drugim poljima, u sportu, glazbi, likovnoj umjetnosti. Govorimo o vjerojatnosti, ne o sigurnosti jer ne postoji gen za poduzetništvo poput, primjerice gena, koje će vam odrediti boju očiju i ostalih fizičkih karakteristika. 

Na koje načine na vašem fakultetu potičete poduzetništvo u studentima?
Trudimo se da oni postanu svjesni svojih potencijala i da ideja poduzetništva bude popularna među našim polaznicima, razgovaramo s njima, individualno i u grupama. To je problem u mnogim kontinentalnim europskim zemljama koje nisu svjesne vrijednosti i važnosti poduzetništva i važnosti  razvijanja poduzetničkog duha kod ljudi. Hrabrost, ekstrovertiranost, kreativnost , potreba za dokazivanjem sve su to osobine koje su potrebne za uspješnog poduzetnika. Iz toga proizlazi da mi na fakultetima i u obrazovnim institucijama pokušavamo aktivirati taj potencijal. To nisu osobine koje dolaze same od sebe, treba ih razvijati i poticati. Nedavno smo imali projekt u kojem smo poslali naše studente u škole da djeci približe poduzetništvo i ideju da samostalno naprave projekt, pokažu inicijativu i da nađu kreativno rješenje.  Poduzetništvo treba razvijati od malih nogu.

Kako biste vi objasnili što danas znači biti poduzetnik?
Ključne su dvije stvari, uočiti priliku, a kad to učinite, aktivirati se i iskoristiti je i to tako da iz toga izvučete najbolje što možete i znate. Bez toga niste poduzetnik. Ne smijete razmišljati o tome kako netko bi mogao iskoristit tu priliku, vi morate biti ti koji će je iskoristiti. Tržišta i stanje na tržištu stvaraju prilike i vi ih samo trebate naći i biti odvažni. Ipak, ne treba ići ni u krajnosti jer u poduzetništvu ne trebate biti kockari, već svaki korak promisliti i tražiti pomoć ako je potrebno. Magične formule  i recepta nema, ali hrabrost je ključna. Napravili smo istraživanje s našim studentima, mjerili smo njihove sposobnosti prepoznavanje prilike na vrlo standardizirani način, i zatim smo to ponovili nakon što su proveli semestar u inozemstvu. Čak 70% njih pokazalo je razvijenije sposobnosti nakon tog semestra. Kasnije smo napravili isto testiranje i s onima koji nisu proveli semestar vani i u drugom mjerenju nije bilo promjene. To je dokaz da iskustvo mijenja vašu percepciju i sposobnosti, kad vidite nešto novo, nove prilike tržišta i stvaranja novih proizvoda. Ti rezultati su posebno zanimljivi jer se danas na migracije gleda kao na nešto loše što moramo zaustaviti, a to je zapravo samo jedan od načina stvaranja boljih poduzetnika i širenja njihovih znanja. 

Na koje načine pomažete svojim studentima koji imaju stvarne i razrađene poduzetničke ideje, startupe ili proizvode?
Uz mene je cijeli tim ljudi koji pomaže takvim studentima, imamo centar koji je posvećen ranoj fazi razvoja poduzetništva. To nije inkubator, jer njih imam puno po Austriji, mi smo više za početni razvoj ideja. Podrška smo im u razvoju ideje do finalnog proizvoda, savjetujemo ih, ohrabrujemo ih da nađu tim jer je tako lakše razraditi ideju.  Radimo i na projektima sa samim poduzetnicima i naše studente šaljemo njima, provedu semestar tamo i uče. 

Ulažete li vi kao fakultet u startupe?
Ne. Osobno sam protiv toga jer smatram da bismo time usporili njihov razvoj, nije na nama da investiramo u njih nego da ih naučimo kako da sami dođu do toga.