Prihodi od naknada od koncesija u 2017. godini smanjeni su u odnosu na godinu ranije za 97,5 milijuna kuna na ukupno 1,44 milijarde kuna, na što je najviše utjecalo smanjenje prihoda od naknada za telekomunikacije te eksploataciju plina u epikontinentalnom pojasu, stoji u Vladinu izvješću o provedenoj politici koncesija za 2017. godinu predstavljenom na sjednici u četvrtak.

Pritom je pad prihoda utjecao samo na državni proračun, dok su županije ostvarile istu razinu prihoda, a općine i gradovi rast od 7,7 posto. U registru koncesija krajem 2017. evidentirano je 9.521 aktivnih ugovora, 339 više nego godinu prije, a najveći broj ugovora (4354) odnosi se na ugovore za obavljanje zdravstvene djelatnosti.

U rudarstvu 12je bilo 1377 ugovora, 1074 ugovora za lučke djelatnosti. Ukupan iznos nepodmirenih obveza za koncesije krajem 2017. godine iznosio je 147,1 milijun kuna i smanjen je za 37,5 milijuna kuna u odnosu na godinu ranije. 

Prema davateljima koncesija, najveći iznos dugovanja sa zadnjim danom 2017. godine otpadao je na agencije, urede državne uprave, županije te općine i gradove, koji su ukupno potraživali 54,5 milijuna kuna.

Slijedi Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta s 38,4 milijuna kuna potraživanja, zatim Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture koje je po osnovi koncesija potraživalo 23,7 milijuna kuna, kao i Ministarstvo zaštite okoliša i energetike s neznatno manjim iznosom. 

Prema vrsti koncesije, najveći iznos duga otpada na rudarstvo, 45,3 milijuna kuna te pomorsko dobro, 40,6 milijuna kuna.