Europski i hrvatski izdavači pozivaju zastupnike u Europskom parlamentu da podrže prijedlog za uvođenje tzv. susjednog prava izdavača unutar izmjena EU Direktive o autorskim pravima kao što su to već učinila četiri parlamentarna odbora – Unutarnje tržište i zaštita potrošača (IMCO), Industrija, istraživanje i energetika (ITRE), Kultura i obrazovanje (CULT) i Pravna pitanja (JURI).

Udruženja europskih izdavača – EMMA (Europska udruga medija i časopisa), ENPA

(Udruga Europskih novinskih izdavača), EPC (Europsko vijeće izdavača) i NME (News Media Europe) zalažu za uvođenje susjednog prava izdavača jer smatraju da se samo takvim rješenjem novinskim izdavačima priznaju značajna ulaganja u proizvodnju profesionalnih medijskih sadržaja te ih se štiti od daljnje distribucija njihovih sadržaja bez dopuštenja ili naknade. Prijedlozi koji bi dijelove tiskanih publikacija ostavili nezaštićenima, npr. „vrlo kratki odlomci“ ili dijelovi koji „nisu izraz intelektualnog stvaranja autora“, te uvođenje ograničavajuće primjene susjednog prava i „praga kreativnosti“, za novinske su izdavače u suprotnosti sa samom svrhom autorskog prava. Takve potencijalne iznimke, upozoravaju i hrvatski izdavači, koristile bi samo onima koji već sada u velikom obimu zloupotrebljavaju autorska prava iskorištavanjem profesionalnog novinarskog sadržaja bez naknade za vlastitu korist. Novinski izdavači upozoravaju da će bez jasne i sustavne primjene susjednog prava te jasno definiranih kriterija koji će izdavačima omogućiti sklapanje licenci za ponovno korištenje njihova sadržaja putem komercijalnih on-line usluga Sud pravde Europske unije u narednim godinama biti zatrpan sporovima oko pitanja provedivosti i primjenjivosti autorskog prava na Jedinstvenom digitalnom tržištu EU.

Digitalno doba otvorilo je izdavačima velike mogućnosti za pronalaženje nove publike i distribucijskih partnera, ali mnoge komercijalne tvrtke sadržaj izdavača danas, nažalost, sustavno kopiraju i distribuiraju bez njihova dopuštenja i plaćanja naknade. Izdavači svjedoče kako  treće strane korištenjem njihova sadržaja na taj način ostvaruju značajnu korist te upozoravaju da je bez poštenog povrata ulaganja izdavača ugroženo financiranje stvaranja izvornog, profesionalno i kvalitetno proizvedenog sadržaja. Upozoravaju kako slobodan i neovisan tisak može postojati samo ako postoji adekvatan prihod izdavača, novinara, reportera i fotografa, a svi svjedočimo tome da se sve veći dio budžeta za oglašavanje usmjerava prema pretraživačkim i društvenim medijima koji ubiru velike zarade objavljujući sadržaj kojega je proizveo netko drugi, a oni nisu platili ni na koji način.

„Nadamo se da će hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu kod izmjena Direktive o autorskim pravima glasati za pravedan i primjenjiv digitalni ekosustav u korist potrošača, platformi, izdavača i svakog dijela internetske zajednice. Podržavanje nastavka sadašnje situacije nekontrolirane on-line distribucije tiskanih sadržaja razara europske medije i to je nešto što se ne smije dopustiti jer je štetno za građane Europske unije. Sloboda tiska nije samo pravno načelo, već izravno ovisi o tržištu i mogućnosti generiranja dovoljnih prinosa za nužna financijska ulaganja i pokrivanje ogromnih pravnih i komercijalnih rizika poslovanja tiskanih medija. Kako bi se omogućila proizvodnja profesionalnog i pouzdanog sadržaja, kako bi izdavači mogli nastavili proizvoditi vijesti, analize i istraživačke tekstove, mora postojati razmjena korektnih naknada između onih koji proizvode i onih koji distribuiraju određeni sadržaj za vlastitu komercijalnu dobit“, izjavio je Boris Trupčević, predsjednik HUP Udruge novinskih izdavača.