Predloženi Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika dobio je nastavak kroz razmimoilaženja između predlagatelja Ministarstva rada i mirovinskog sustava te Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH, i to oko izvora prava kojim se ovo područje regulira.

Pokazao je to Obrazac prethodne procjene učinaka već prvog dana e-savjetovanja. Za resor rada moguće je samo normativno rješenje, kojim se djelomično ograničuje sklapanje kolektivnih ugovora (KU).

Za njih čak tvrde i da mogu dovesti do "netransparentnosti, nejednakosti i pojačanog pritiska na rashode državnog proračuna, zbog čega to nije prihvatljivo rješenje".

Iz Sindikata poručuju da se ministarstvo preračunalo, jer se za ovo područje sklapa jedan KU, što znači da se njime ne može netransparentno i nejednako ugovoriti pojedina prava, kad jednako vrijedi za sve zaposlene u državnoj službi. 

Za navedeno iz ovog resora kažu i da je društveno nekorektno te štetno, tim više što dolazi od ministarstva koje po naravi svog djelokruga treba zagovarati vrijednosti i stečevine kolektivnog pregovaranja kao najvišeg oblika društvenog konsenzusa na području radnih i službeničkih odnosa.

Ističu i primjer Slovenije, gdje je materija rasta plaća utemeljena na individualnim rezultatima i učinkovitosti uređena KU, kojim se utvrđuje i visina osnovice za izračun plaće i formula po kojoj se računa učinkovitost službenika i masa za plaće u proračunu za nagrađivanje temeljem rezultata rada za svaku godinu.