Broj mjesta na konferenciji je ograničen. Prijavi svoj dolazak već danas!

Svaka reforma ovisi o samim nastavnicima koji rade s učenicima, kaže ravnateljica zagrebačke OŠ Ivana Cankara Silvana Svetličić. 

Više od polovice učenika jedine zagrebačke škole uključene u eksperimentalni program 'Škole za život' uopće ne živi u blizini škole, dolazi iz drugih upisnih područja. 

– Nalazimo se u dijelu grada gdje nema puno djece i odavno smo shvatili da učenike moramo privući drugačijim načinom rada – priča nam ravnateljica.

Promjene u načinu podučavanja, kaže, uveli su još prije desetak godina, a u 'Školu za život' priključili su se kako bi si osigurali materijalna sredstva za rad. 

– Posebno se posvećujemo svakom od učenika, a posebno onim nadarenim. Ipak,materijalna sredstva uvijek su nam bila problem. Jedva smo skupili 8.000 kuna kako bi naši učenici išli na svjetsko natjecanje iz robotike, a onda im se robot zgnječio na putu – opisuje ravnateljica. 

Probleme, ističe, imaju i s plaćanjem režija. 

– Sredstva koja dobijemo od osnivača nisu dovoljna za sve račune. Dobijemo 15.000 kuna za režije, a samo račun za vodu iznosi 17.000 kuna – kaže Svetličić. 'Škola za život', dodaje, pomogla im je da osiguraju nova nastavna pomagala. 

MBA uz posao i letove

Od Züricha do Zagreba svakog drugog vikenda zbog MBA studija na ZŠEM-u

inovativan alat

Više ne gledaju samo CV i intervju: Ova tvrtka kandidate testira na potpuno nov način

Prije nekoliko godina škola je bila u derutnom stanju, a kako nisu imali novaca, ravnateljica, nastavnici i ostali djelatnici škole sami su popravljali opremu i uređivali školu.

Budući da ni danas škola nema dovoljno novaca za sve popravke, roditelji ravnateljicu često zovu s pitanjima poput 'kako je moguće da je moje dijete danas opralo ruke u hladnoj vodi?'

Svetličić napominje kako je 'Škola za život' nastavnicima omogućila dozu autonomije, ali ih je uz to i pretrpana administracijom.

– Radili smo gomilu projekata sa stranim institucijama i naši kolege iz Švedske se uvijek čude jer oni nemaju nikakvu administraciju vezanu uz nastavu – kaže profesorica. 

Objašnjava da su roditelji krivo shvatili koncept 'Škole za život'. 

– Pričalo se samo o digitalizaciji pa su roditelji shvatili da djeca, primjerice, više uopće neće čitati lektiru. Kad dobiju lektiru, roditelji nas zovu i pitaju kakva je to reforma. Iako podržavam digitalizaciju, smatram da djeca i dalje moraju pisati i rukom – zaključuje Svetličić, koja ima tridesetogodišnje iskustvo rada u školi. 

Kako su modernizacijom nastavnih metoda i uz pedesetak projekata uspjeli udvostručiti broj učenika u školi, na konferenciji 'Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska' 12. studenoga govorit će i profesori OŠ Ivana Cankara. 

Pridružite nam se na konferenciji 'Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska' u organizaciji 24sata i partnera: RBA, Pliva, Podravka i INA, 12. studenog, u Obrtničkoj komori Zagreb, Ilica 49, te na vrijeme rezervirajte svoje mjesto u dvorani.