Rast cijena zbog eura je mit, zajednička valuta Hrvatskoj donosi na nemjerljive koristi i u dugom roku povećava standard građana, poruka je središnje panel diskusije o uvođenju eura konferencije Zagreb – financijsko središte: Ususret euru.

“Uvođenje eura je velika stvar za gospodarstvo, prije svega zbog nestanka valutnog rizika što ćemo osjetiti kao veliko olakšanje”, kaže viceguverner Hrvatske narodne banke Michael Faulend. Uz tu najveću trajnu korist, cijelom kontekstu pozitivnih efekata dodaje i reformske poticaje. “Sam euro od nas ne zahtijeva nijednu reformu, one nam trebaju radi nas samih”, kaže.

Osvrćući se na kratki film u kojem je novinarka Poslovnog dnevnika Majda Mikulandra napravila anketu na najvećoj zagrebačkoj tržnici o tome da euro uglavnom povezuje sa strahom od većih cijena, Faulend kaže da su iskustva drugih zemalja upravo suprotna.

“Učinak samog eura na cijene je zanemariv i jednokratan u godini uvođenja. Ako je u toj godini predviđena inflacija 2%, ona će zbog eura biti 2,23%. Ljudi primjećuju razlike u cijenama proizvoda koji se često kupuju, ali i potrošačkoj košarici imaju mali udio. Problem je percepcija, nema signifikantnih razloga da padne standard građana”, poručuje. Niz je instrumenata kako se to može izbjeći, od propisivanja dvostrukih cjenika do ‘lista srama’ o trgovcima koji nepošteno zaokružuju cijene do imenovanja onih drugih pri čemu aktivnu ulogu moraju imati udruge za zaštitu potrošača.

Glavni ekonomist Addiko banke Hrvoje Stojić mišljenja je da će postojati obrnuti pritisci na cijene. “U eri ‘amazonizacije’ trgovine puno veći je pritisak na spuštanje, a jednoznačnih argumenata koji bi govorili u prilog rasta cijena nema”, kaže Stojić. Dodaje, međutim, da HoReCa kanal i administrativne cijene, područja koja nemaju puno veze s eurom, mogu biti potencijal za rast cijena u budućnosti.

Mjenjačnice 'kratkih rukava'

Jedan od najvećih troškova odlaska kune u povijest bit će trajni nestanak prihoda od mjenjačkih poslova koji godišnje bankama donese oko milijarde kuna. “Istina je da će banke ostati bez te baze prihoda, no budući da budući da je ukupna dugoročna korist eura za gospodarstvo pozitivan, posredno će to biti i za banke uz već spomenuti i nestanak valutnog rizika”, smatra predsjednik Uprave Erstea Christoph Schöfböck.

Euro, a s njim i ulazak u bankovnu uniju, kreditorima donosi još jednu veliku promjenu jer superviziju preuzima Europska središnja banka. Prije toga domaći bankarski sustav proći će još jednom detaljno češljanje plasmana, poput onog iz 2014. Je li to razlog za nervozu ili će domaće banke odahnuti kad nadzor preuzme Frankfurt? “Nakon ispitivanja kvalitete imovine 2014. vrlo se jasno pokazalo da nismo imali nikakve probleme u sustavu jer je naša supervizija bila još rigoroznija. Regulatorni trošak nije nešto što se nama hoće već je to zbog postojanja rizika kojih u našem sustavu ima jako puno, a to zahtijeva rigoroznost monetarnog i financijskog sustava”, kaže Faulend.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno

Prvi čovjek Erstea nadovezuje se da je Hrvatska zbog takve politike središnje banke imala veliku otpornost bankarskog sustava zbog čega je bila gotovo iznimka u Europi gdje država nije trebala spašavati banke nakon erupcije krize 2008. , ali i da su se rizici u međuvremenu smanjili.

“Danas se regulatorni tsunami nešto smanjio u Europi, rizici su manji i bilo bi dobro iskoristiti priliku da se kreiraju uvjeri da Zagreb može postati financijsko središte regije, šteta bi bila to ostaviti na sadašnjoj razini”, smatra.

Razmatranje implementacije eura započelo je s razvedravanjem makroekonomske slike Hrvatske, prije sedam godina nismo zadovoljavali polovicu od 14 kriterija makroekonomskih neravnoteža, a danas su samo tri izvan ‘gabarita’ što nam daje vjetar u jedra za razgovore s partnerima u Europi.

“Ključna je realna konvergencija jer ona povećanja potencijalne stope rasta BDP-a. Bitno je za nas da se na razini Vlade i drugih društvenih skupina uoči da je to nešto što ionako moramo napraviti radi sebe kako bismo smanjili vlastitu ranjivost na šokove iz inozemstva”, kaže Faulend. Pozitivnim ocjenjuje korake poduzimanje određenih koraka u proteklih godinu dana; od poreznog i administrativnog rasterećenja, daljnje korake u mirovinskoj reformi za održivost sustava penzija te obrazovnom sustavu.

A što kažu poduzetnici?

No, vide li poduzetnici u realnom sektoru poboljšanja na makroplanu i koja su njihova očekivanja od eura?

Igor Škrgatić iz Hrvatske udruge poslodavaca kaže da premda makro slika izgleda dobro, u realnost je ipak nešto drugačija.

“Da, imamo velik pad nezaposlenosti, ali i zaposlenosti zbog demografskih trendova koji se valjaju iza brda, a još ih nismo ni osvijestili. Znate li da je ove godine prosječna starost umirovljenika manja od starosti prosječnog radnika?”, upitao je publiku i ocrtao situaciju na tržištu rada da se dana na oglase za posao javi deset puta manje ljudi nego prije pet godina, a polovica njih nema niti potrebne kvalifikacije.

“Kod nas se nikad nije ulovilo da imamo vlastitu valutu, kuna nikad nije zaživjela što se vidi iz toga da je većina plasmana i štednje u eurima. Veliki plus eura za privatni sektor je ukidanje valutne klauzule, što će izvoznicima omogućiti da postanu konkurentniji. No, potrebne su nam sveobuhvatne mjere za poboljšanje okuženja, prije svega smanjenje poreznog opterećenja povećanje efikasnosti”, kaže Škrgatić. O poslu koji je još pred nama ilustrira riječima da pri svakom prebrojavanju drugačija ispadne brojka o količini parafiskalnih nameta. “Uvođenje eura pomoći će privlačenju investitora, no presudno za njihov dolazak i ostanak je pravna nesigurnost i retroaktivne promjene propisa”, upozorava.

A što s mirovinama?

Može li uvođenje eura promijeniti prilično crne perspektive o visini mirovina i osigurati dostojan život u starijoj dobi?

“Euro ne može riješiti probleme održivosti mirovina. Na njihovu održivost prvenstveno utječe omjer broja zaposlenih i broja umirovljenika te demografska kretanja”, poručio je Mario Staroselčić, član Uprave Allianz ZB-a. “Morat ćemo reformirati mirovinski sustav, generacijska solidarnost s ovakvom demografijom je stvar prošlosti i nužno je razvijanje svijesti o štednji za vrijeme radnog vijeka”, kaže.

Napominje da je još uvijek dobar dio imovine mirovinskih fondova vezan uz kunu zbog zakonskih propisa zbog čega će euro donijeti određenu fleksibilnost jer mirovince neće toliko ograničavati valutna usklađenost portfelja uz lakše upravljanje likvidnošću. “Druga stvar koja je nama jako važna je što ćemo ispunjavanjem maastriških kriterija imati fiskalnu politiku koja će biti odgovorna što je nama kao vlasnicima državnih obveznica od iznimnog značaja. Tu možemo i pomoći državi jer smo već rekli da smo spremni zamijeniti državne obveznice čime bi se dodatno smanjio udio duga u BDP-u”, kaže.

No, u svim raspravama o euru ne treba zaboraviti dijalog s građanima jer uvođenje zajedničke valute ima smisla samo ako vodi drugom cilju – već prosperiteta cijelog društva u dugom roku, čega nema bez tako često spominjanih, a nikad sveobuhvatno započetih, reformi.