Višak opće države iznosio je u Hrvatskoj u 2017. godini 3,15 milijardi kuna, što je prvi suficit od kada se prate ti podaci, dok je udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) pao na 77,5 posto, najnižu razinu od 2012., pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Izvješće o proceduri prekomjernog proračunskog manjka i razini duga opće države, objavljeno u ponedjeljak, pokazuje da je u 2017. suficit konsolidirane opće države iznosio 3,15 milijardi kuna, odnosno 0,9 posto BDP-a, dok je godinu ranije zabilježen deficit od 3,2 milijarde kuna, odnosno 0,9 posto BDP-a.

Tako su poboljšani podaci u odnosu na prethodno izvješće, objavljeno u travnju, prema kojemu je suficit iznosio 2,7 milijardi kuna, a potvrđeno je da je lani Hrvatska zabilježila prvi suficit opće države od 2002. godine, od kada se prate ti podaci.

Veliki utjecaj na iznos suficita imao je u 2017. ponovni pad salda državnog proračuna u odnosu na prethodnu godinu, s 3,389 milijardi kuna na 2,29 milijardi, što je rezultat pozitivnih ekonomskih trendova, navodi se u izvješću DZS-a.

Pritom je najveći utjecaj na ostvarenje suficita u odnosu na prethodne godine imalo znatno poboljšanje rezultata izvanproračunskih korisnika i javnih poduzeća, kao i povećanje poreznih prihoda, navodi se.

Ističe se i da su lani prikupljeni porezi na proizvodnju i uvoz u iznosu od 71,4 milijarde kuna, što je 5,2 posto više nego godinu dana prije.

Zabilježen je, navodi se u izvješću, pad investicija koje su u prošloj godini iznosile 9,9 milijardi kuna, što je 12,1 posto manje nego u 2016.

Osim toga, navodi DZS, na generiranje suficita utjecalo je smanjenje kamatnih rashoda. Lani su, naime, ti rashodi iznosili 9,76 milijardi kuna, što je 9,7 posto manje nego godinu dana prije.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

U izvješću se navodi i da je lani zabilježen daljnji rast primarnog suficita opće države, odnosno ostvaren je višak tekućih prihoda u odnosu na tekuće rashode, pa je iznosio 12,9 milijardi kuna ili 3,5 posto BDP-a.

Udio javnog duga u BDP-u najmanji od 2012.

DZS je objavio i da je na kraju 2017. hrvatski javni dug iznosio 283,3 milijarde kuna, pri čemu je udio tog duga u BDP-u pao na 77,5 posto, što je njegova najniža razina od 2012. godine, kada je iznosio 69,4 posto BDP-a.

Doduše, dug od 283,3 milijarde kuna veći je za otprilike 1,6 milijardi kuna ili 0,6 posto u odnosu na kraj 2016.

No, kako je gospodarstvo lani poraslo brže, za 2,9 posto u odnosu na 2016. godinu, pao je i udjel javnog duga u BDP-u, i to za 2,7 postotnih bodova u odnosu na kraj 2016., kada je iznosio 80,2 posto BDP-a.

Kao i podatak o suficitu opće države, tako je i podatak o udjelu javnog duga u BDP-u poboljšan. U prvom je izvješću, objavljenom u travnju, taj udio na kraju 2017. bio procijenjen na 78 posto BDP-a.