Primorsko-goranska županija i Grad Rijeka znaju kako postati liderom, a osim što su najpametniji grad u Hrvatskoj, u Rijeci, ali i županiji, napore ulažu i u daljnji razvoj poduzetničke infrastrukture, pritom ne isključujući niti jednu od specifičnosti regije. Osim poticanja mladih, stvaranja poduzetnički plodnog tla, sve su spremniji pridonijeti i ciljevima ruralnog razvoja i tako dodatno unaprijediti županiju.

Od kada je osnovana Riječka razvojna agencija Porin pruža sustavnu potporu u pokretanju i daljnjem razvitku gospodarskih subjekata Grada Rijeke, a samo trenutno provodi 10 projekata sufinanciranih sredstvima Europske unije. Projektni pristup za jačanje grada i županije glavna je odrednica njihova rada, a od 10 projekata iz 2017. prijavljenih na različite teritorijalne suradnje, odobreno je njih čak 50% ukupne vrijednosti 6 milijuna kuna.

Da im je suradnja bitna, pa tako i ona međuregionalna, govori i činjenica da su iz Porina na INTERREG Adrionu, programu međuregionalne suradnje, uspješno prijavili projekt u vrijednosti preko 9 milijuna kuna. Sufinancirali su i realizirali i projekte elektrifikacije automobila, elektro punionice i električnog bicikla, a u tijeku je još jedan projekt koji može znatno unaprijediti kvalitetu građana grada Rijeke, a veže se za realni sektor, odnosno energetsku učinkovitost i uštedu energije. Naglasak na projektnom radu u Rijeci promiču i među najranjivijim skupinama, a mladima u sklopu Startup inkubatora Grada Rijeke već 5 godina pružaju podršku u razvoju poslovnih ideja. Do sada su ispratili devet generacija, a 137 timova razvilo je svoje ideje.

Problem realizacije
"Interes mladih za razvijanje poduzetničkih ideja postoji. Naročito je izražen kod osoba koje su pri kraju fakulteta ili su ga završile. Stoga smo od ove generacije pružili mogućnost da se u Startup inkubator prijave i osobe nešto starije dobi, preko 29 godina, ne bi li uz pomoć mentora oblikovali svoje ideje, pripremili ih za realizaciju i izlazak na tržište'' rekli su iz Start up inkubatora Grada Rijeke. Međutim, problem nastupa kada je projekt spreman za realizaciju, a slab interes investitora pripisuje se dugotrajnoj realizaciji i činjenici da gospodarski subjekti nemaju dovoljno financijskih sredstava. Tako se korisnike upućuje na Potpore za samozapošljavanja koje dodjeljuje Hrvatski zavod za zapošljavanje, uzimanje kredita kod komercijalnih banaka ili apliciranje na natječaje Grada Rijeke.

No, važno je napomenuti kako su iz Grada svjesni ovog problema, te streme ulaganju dodatnih napora kako bi se poduzimanjem dodatnih aktivnosti korisnici start upa povezali s potencijalnim investitorima. Jedan od strateških ciljeva Grada Rijeke je na temeljima društva znanja i novih tehnologija razviti konkurentno gospodarstvo. Znanstveno tehnološki centar STEP RI i Grad Rijeka surađuju na ne nekoliko projekata usmjerenih na podizanje poduzetničkih kompetencija. Jedan od projekata na kojem surađuju je i Projekt "CERIecon – Mreža regionalnih inovativnih ekosustava Središnje Europe", a primarni cilj mu je unaprjeđenjem vještina i poduzetničkih kompetenciju na području ekonomskih i socijalnih inovacija Središnju Europu učiniti konkurentnijom.

Velik dio aktivnosti usmjeren je i na razvoj Rijeke kao pametnog grada i to sve s ciljem unaprjeđenja kvalitete života građana. Grad Rijeka već nekoliko godina razvija projekte s ciljem da koncept pametnog grada u potpunosti i zaživi, a samo tijekom 2018. pokrenuta je provedba 83 projekta, a jedan od specifičnih primjera kojeg s ponosom ističu i je primjena drona u prometnim projektima kojeg provode gradske tvrtke. Grad Rijeka proglašen je najboljim hrvatskim pametnim gradom u 2018. godini. Nagrađeni su za ideju s dronom kojeg grad koristi za zračna snimanja kod prometnog projektiranja, ali i nadzor prometa. S dronom od 20 tisuća kuna snimke rade sami, lijepe ih na postojeće digitalne karte pa projekte rade na temelju realnoga stanja.

Na starim snimkama Rujevica je zelena površina, a u stvarnosti su nikli nogometni kamp i trgovački centar, a upravo dron donosi i relevantne uštede. S obzirom na prestižnu titulu možda i najrazboritijeg hrvatskog pametnog grada, inovacije nastoje implementirati kroz čitavu infrastrukturu grada. Tako je na natječaju Europske komisije za formiranje 30 digitalnih inovacijskih hubova, u nizu od 137 projektnih prijedloga, prihvaćen onaj Visoke poslovne škole PAR i Centra za inovacije i poduzetništvo iz Rijeke pod nazivom Digital Partnership Center. DIGIPARC je odabran kao jedan od tri hrvatska huba u konkurenciji između 18 hrvatskih prijava digitalnih inovacijskih hubova, a stvaranje ovakvog digitalnog inovacijskog središta u Rijeci predstavljen je kao veliki uspjeh grada i županije, ali i svojevrstan način poticanja procesa digitalne transformacije gospodarstva i pametnog razvoja grada i regije.

Tehnološki fokus stavljen je na Internet stvari (IoT), usluge u oblaku, specijalističke Internet usluge, analizu velikih podataka, interaktivne tehnologije, ali i profesionalne edukacije i razvoj novog studijskog programa. Za razvoj konkurentnog gospodarstva, kako se to opisuje u strateškim ciljevima, osim promicanja razvoja kroz različite oblike pametnih rješenja, za cjelovit razvoj Primorsko-goranska županija sprema niz aktivnosti i na području ruralnog razvoja. Razvoj poljoprivrede još je jedan strateški cilj u segmentu razvoja konkurentnog i održivog gospodarstva, a osovina razvoja je upravo Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske i s druge strane Program provedbe ruralnog razvoja Primorsko-goranske županije za razdoblje 2017.-2020.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Program županije baziran je na razvojnoj strategiji Primorsko-goranske županije 2016.-2020. i lokalnim razvojnim strategijama Lokalnih akcijskih grupa. Prostor županije je po mnogočemu specifičan, a možemo ga podijeliti i na mikroregije. Glavni izazov u razvoju poljoprivrede jesu upravo njihove specifičnosti. Cilj je ujednačiti razvoj cijelog područja, a s obzirom na već evidentne razlike iz županije su spremni pristupati sukladno potrebama mikroregija.  Jedna od bitnih razlika je i klima koja uvjetuje i karakteristike poljoprivredne proizvodnje, no fokus problema nalazi se u potencijalu neiskorištenog poljoprivrednog zemljišta, ali i nedostatku kvalitetnog.

Edukacija i objedinjavanje zemljišta
Vodeći se poduzetničkom infrastrukturom najveći broj poljoprivrednih gospodarstava organiziran je kao obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, gdje su evidentirani i problemi kao što je starost nositelja gospodarstva, neadekvatno obrazovanje i male veličine proizvodnih kapaciteta. Na području županije ima oko 3000 poljoprivrednih gospodarstava, a dijelu njih je poljoprivreda dopunska djelatnost. 

"U cilju poboljšanja educiranosti proizvođača, putem Centra za poljoprivredu i ruralni razvoj Primorsko-goranske županije, provode se razni stručni edukacijski ciklusi namjenski za pojedine proizvodnje. Nedavno je uspostavljena i suradnja s Veleučilištem u Rijeci te je organizirana stručna praksa na uzornim gospodarstvima za polaznike novog stručnog studija održivog agroturizma. U izradi je evidencija raspoloživog poljoprivrednog zemljišta te dovršetak Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem, u vlasništvu države za općine i gradove, sukladno novom Zakonu o poljoprivrednom zemljištu. Cilj je objedinjavanje većih površina zemljišta za buduće zakupe kako bi se povećali prihodi i olakšala organizacija oko provedbe agrotehničkih mjera'', rekao je župan Zlatko Komadina o ovom problemu i koracima koje poduzimaju.

Cilj ruralnog je pridonijeti i ciljevima održivog razvoja, a osim poticanja mladih na razmišljanje o održivom razvoju, aktivnostima kao što je pokretanje studija održivog agroturizma pri Veleučilištu u Rijeci, razvili su cijeli sustav mjera upravo za poticaj razvoja ruralnih krajeva, a u Gorskom kotaru osnovali su i Centar za poljoprivredu i ruralni razvoj koji ima "logističku" i savjetodavnu ulogu.''Zadržavanje stanovništva u ruralnom području neophodno je za održivi ujednačeni razvoj, a to je moguće jedino razvojem gospodarstva na ruralnom području i to ne isključivo poljoprivrede već naglaskom na preradu, turizam i druge proizvodne i uslužne grane. Najveću ulogu tu ipak imaju državne mjere koje trebaju posebnom poreznom politikom donijeti olakšice za obavljanje gospodarskih djelatnosti u ruralnim područjima, a naročito u brdsko-planinskom području kao što je Gorski kotar te otocima'', dodaje Komadina.

Iz Primorsko-goranske donose niz aktivnosti usmjerenih poboljšanju uvjeta poslovanja, a neke od njih su korištenje povoljnih kreditnih sredstava za pokretanje investicija u poljoprivredi, provedba edukacije s ciljem korištenja sredstava iz fondova Europske unije i slično. ''Donošenjem Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države omogućit će se provedba natječaja te time stavljanje resursa poljoprivrednog zemljišta u korištenje.

Provedbom mjera ruralnog razvoja iz županijskog Programa vrši se i direktno financiranje malih ulaganja te sufinanciranje izrade dokumentacije za prijavu na EU fondove i pokriće dijela troškova analiza i stavljanja proizvoda na tržište. U okviru Centra za poljoprivredu i ruralni razvoj u tijeku je provedba projekta kojim se putem organizacije prodajnih mjesta na sajmovima i u Rijeci te promocijama proizvoda i proizvođača uz formiranje posebnih cesta proizvoda – Ceste plodova gorja, Ceste meda, Ceste sira i Ceste vina raznim marketinškim aktivnostima promoviraju proizvođači uz realizaciju mogućnosti direktne prodaje vlastitih proizvoda'', zaključuje Zlatko Komadina.