U 2016. u EU je prodano gotovo 400.000 tona pesticida, a velika se većina koristila u poljoprivredi.

Korištenje pesticida u prosjeku se nije smanjilo posljednjih godina unatoč raspravama o održivosti poljoprivrede i činjenici ulaska na tržište pesticida koji se mogu koristiti pri niskoj dozi. Može se zaključiti da je zbog povećane otpornosti organizama i biljaka na pesticide uporaba povećana, a uvođenje nekemijskih metoda i praksi ostalo je nisko, ocjena je Europske komisije. Hrvatska je prema ovim podacima za 2016. na dnu ljestvice po potrošnji s oko 932 tone pesticida.

Iza nas su Latvija, Slovenija, Cipar i Malta. Podaci o potrošnji se razlikuju od procjena naših stručnjaka koji govore da se kod nas troši od 1000 do 2000 t. Od 20 zemalja članica EU za koje su dostupni svi podaci, Španjolska, Francuska, Italija i Njemačka činile su 79% prodaje. One su i glavni poljoprivredni proizvođači u EU, koji čine 46% ukupne poljoprivredne površine EU i 47% obradivog zemljišta.

Prof. dr. Jasminka Igrc Barčić, predsjednica Hrvatskog društva biljne zaštite procjenjuje da se u Hrvatskoj godišnje na sredstva za zaštitu bilja potroši oko 50 milijuna eura, dok neki u EU troše i četiri puta više. Ona kaže da se kod nas troši manje sredstava za zaštitu. Razloga je više: oni koji imaju zaposlene agronome, fitomedicinare troše klasična kemijska sredstva samo kad je to nužno kad im zaprijeti da će štetočine uništiti urod.  "Neki proizvođači troše malo kemijskih sredstava ne zato što imaju razvijenu ekološku svijest nego zato što ili nemaju novca ili nemaju znanja za primjenu, smatraju hrvatski stručnjaci".