Željeznice Srbije, prema pokazateljima prispjelim iz tog javnog poduzeća, bilježe znakove oporavka od višegodišnje krize. ŽS je u proteklih pet godina udvostručio prihod. Tome je najviše pridonijela smjena režima u Srbiji, što joj je omogućilo otvaranje prema svijetu. Zbog toga su inozemne kompanije počele ponovno koristiti usluge ŽS-a za prijevoz robe iz zapadne Europe na Bliski istok. Od 2002. do 2006. godine udvostručen je prijeoz putnika i robe na lokalnim željezničkim pravcima, osobito na glavnoj prometnici koja ide od granice s Hrvatskom, odnosno Mađarskom prema Bugarskoj i Makedoniji. Taj pravac sastavni je dio europskog koridora 10. Udvostručeni opseg poslovanja ostvaren je povećanim radom, što je nadokandilo manjak vagona i broj zaposlenih. U spomenutom vremenskom razdoblju broj zaposlenih smanjen je za 10 tisuća, što je posljedica restrukturiranja poduzeća. Istobno je smanjen broj teretnih vagona za 7, a putničkih za 14 posto. Jedino je za 9 posto povećan broj elektrolokomotiva. Velika je prilika za daljnji rast tog javnog poduzeća robni promet, ali ŽS-u svakodnevno nedostaju dvije tisuće vagona da bi mogao udovoljiti sve većim zahtjevima gospodarstva. Od prijevoza robe ŽS je lani zaradio 11,4 milijuna eura, odnosno 2,53 milijuna eura više nego u 2005. godini. Srpske željeznice su prošlu godinu završile sa 3700 teretnih kola na tračnicama, koliko ih je prosječno dnevno bilo u prometu i 2005. godine, ali manje u odnosu na prethodne tri godine, kada ih je dnevno bilo oko 3978 teretnih vagona.

Petogodišnja analiza rada SŽ-a pokazala je da je u putničkom prometu došlo do smanjenja prijevoza i broja vagona, ali je unatoč tomu ostvaren blagi porast prihoda, što se može objasniti povećanjem cijena usluga. Tako su Željeznice Srbije lani od prijevoza putnika zaradile oko 20 milijuna eura, što je za 1,1 mililijuna eura više nego u 2005. godini, a 1,8 milijuna eura više nego prije pet godina. Zarada bi sigurno bila veća da ima više putničkih vagona. Događa se da se polazak mnogih vlakova odgađa na neodređeno vrijeme zbog pomanjkanja vagona ili lokomotiva, a ima slučajeva da kompziciju čine samo lokomotiva i jedan vagon. U ŽS-u očekuju da će sa planiranim povećanjem broja elektrolokomotiva, zakupom starih i kupnjom 1100 novih teretnih vagon, kao i remontom još oko 600 vagona, u 2007. godini biti oko 2000 teretnih vagona više nego lani. Prošlog ljeta ŽS je kupio šest polovnih elektrovlakova iz Švedske, što je pobudilo pozornost šire javnosti jer nije poštovan Zakon o javnim nabavkama, tako da u javnosti postoji rasprostranjeno uvjerenje kako poslovanje u tom poduzeću često odudara od propisanih zakonskih normi. U medijima se često pojavljuju napisi da direktor ŽS-a Milenko Šarančić ima potporu u ministru za kapitalna ulaganja Velimiru Iliću zato što su obojica članovi Nove Srbije, kojoj je Ilić predsjednik. Razvoj domaćeg željezničkog prometa u velikoj mjeri ovisi o iznozemnoj financijskoj potpori. Prema procjenama stručnjaka, u obnovu željezničke infrastrukture potrebno je u idućih pet godina uložiti više od milijardu dolara kako bi se omogućio brži promet. Pojedine dionice su u toliko lošem stanju da se na njima vlakovi kreću brzinom od 40 km na sat. Osim obnove glavnih pravaca, u posljednje vrijeme osjeća se potreba za obnovu na pravcima na kojima je trava prekrila tračnice jer je ŽS obustavio promet zbog nerantabilnosti. Posebna potreba za revitalizaciju željezničke infrastrukture osjeća se u Vojvodini u kojoj se gospodarstvo razvija većom brzinom nego u ostalim djelovima Srbije. Metanolsko-octni kombinat iz Kikinde, kao jedan od najvećih domaćih izvoznika, te Potisje iz Kanjiže i šećerana iz Sente ulažu napore za obnovu infrastrukture jer je prijevoz željeznicom isplativiji od cestovnog.