Na značajan rast cijena stanova proteklih godina upućuje istraživanje koje je EIZG proveo za Ministarstvo graditeljstva, dok podaci Državnog zavoda za statistiku i pregled oglašenih (traženih) cijena koje je objavio oglasnik Njuškalo pokazuju da se rast nastavio i ove godine.

Prema DZS-u cijene su ove godine narasle 5,6 posto, u Zagrebu 6,4 posto. Prema analizi objavljenih oglasa na Njuškalu, tražene su cijene u cijeloj zemlji u kolovozu bile više za sedam posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, odnosno 11 posto u odnosu na kolovoz 2016.

U Zagrebu je rast cijena još veći, devet posto u odnosu na prošlu godinu, odnosno 16 posto u odnosu na 2016. U Dubrovniku je rast upravo drastičan, 20 posto u godinu dana. Tražene cijene su u Splitu narasle 12 posto u godinu, a čak 20 posto u dvije godine.

Stručnjaci se slažu da je rast cijena posljednjih mjeseci uzrokovala vladina mjera subvencioniranja kredita za mlade, mada za njom ne vlada jagma kao prošle godine. No, u dijelovima zemlje u kojima su državne subvencije najviše, rasta cijena nema ili je daleko manji. Osim toga, cijene rastu i zbog toga što su kamate na štednju male, pa građani ulažu u nekretnine. Računaju da će im cijena narasti ili radi toga da ih iznajmljuju, bilo dnevno turistima tijekom sezone na moru ili tijekom cijele godine u Zagrebu i drugim gradovima, bilo za dugotrajni najam, koji je također značajno poskupio, osobito u sveučilišnim gradovima.

Sve je to podloga za stvaranje opasnih balona barem na dijelovima tržišta, piše portal Prvi plan.

Dubravko Ranilović, vlasnik Kastel nekretnina i predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK, kaže kako realno ipak ne postoji opasnost od balona, barem ne onakvog kakav se dogodio 2008. godine. Ipak poziva na oprez jer je promet i volumen transakcija pao, smanjilo ga je povećanje cijena nekretnina.

Boro Vujović iz jedne od vodećih zagrebačkih agencija za nekretnine, Operete, kaže za prviplan.hr da se slaže da porast cijena nije doveo do stvaranja balona, ali da bi se on mogao stvoriti. No, ako do krize i dođe, kaže on, ona neće biti tako dramatična kao 2008. i 2009. kada su ljudi dizali kredite na cjelokupne iznose, zaduživali se preko onoga što su mogli plaćati, a sve se još poklopilo i s rastom vrijednosti švicarskog franka i postalo dramatično. Danas su pravila kreditiranja drugačija i ljudi se ne mogu opteretiti tako jako, što su osigurači da eventualna kriza ne eskalira.

S druge strane, ne vjeruje da će doći do daljnjeg rasta cijena.

gospodarska sila

Tražite stabilnu karijeru? Ova industrija stvara bogatstvo diljem Europe

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

Cijeli tekst pročitajte OVDJE.