Nedavno su zemlje članice EU, Parlament EU i Europska komisija dogovorili novi politički cilj vezano za prijelaz na obnovljive izvore energije. Do 2030. godine obnovljivi izvori činit će 32% ukupne potrošnje energije u EU. Energetska učinkovitost diljem Unije trebala bi se povećati za jednu trećinu.

Pobliže gledajući na četiri paradoksalne pojave na tržištu energije, prof. Jonas Puck, akademski ravnatelj MBA Energy Management i voditelj Instituta za međunarodno poslovanje pri bečkom sveučilištu Vienna University, objašnjava ne samo koliko je teška tranzicija energije nego i ono što utječe na iracionalnost ljudskog ponašanja imat će u tom kontekstu:

1. Učinak odskoka

To je postojalo čak i u danima Thomas Edison kada su ljudi prekomjerno koristili žarulju. U pravilu, povećanje učinkovitosti dovodi do smanjenja potrošačkih cijena. No, tu je učinak odskoka (ili učinak bumeranga), koji kaže da kad jednom imamo pristup jeftinijem izvoru energije koji nam omogućuje da uštedimo energiju i novac, nastojimo koristiti više energije, zanemarujući potencijalne uštede. Jednostavan primjer: "Kupujete ekonomičan automobile te od sad vozite i kraće udaljenosti", kaže prof. Jonas Puck.

Učinak djeluje i na makroekonomskoj razini. Budući da neki potrošači štede energiju cijene mogu padati, što zauzvrat može dovesti da neki drugi potrošači koriste više energije. Ako ljudi potroše novac koji štede kroz poboljšanu energetsku učinkovitost na druge stvari koje trebaju više energije, imat ćemo učinak neizravnog oporavka. Učinak odskoka također je značajan u kontekstu inovacije proizvoda: „TV prijamnici s ekranima ravnog zaslona troše manje energije od  tradicionalnih TV prijemnika s katodnim zračenjem. Međutim, ljudi kupuju televizore s većim i većim zaslonom, što rezultira povećanjem godišnje potrošnje električne energije", nastavlja energetski stručnjak.

2. Dilema oko pohrane

„Plinske elektrane vam, primjerice, omogućuju kontrolu količine proizvedene energije", kaže Jonas Puck, dodajući kako je to izazovnije kada je u pitanju vjetar, hidro i solarna energija. Na vedre, sunčane dane, zelene elektrane pohranjuju dosta energije u mrežu. Kao rezultat toga, cijene električne energije padaju ispod nule, a sustav pokreće rizik od urušavanja. Ono paradoksalno u ovoj situaciji jest to da pogođeni proizvođači moraju svojim kupcima platiti kako bi se oslobodili suvišne električne energije. Prema riječima stručnjaka, čak i uređaji za skladištenje, koji energiju pohranjuju pumpanjem vode u spremnike u planinama, troše više energije nego što ih pohranjuju. „Veliki izazov budućnosti bit će razviti učinkovite načine pohrane energije", objašnjava prof. Puck, dodajući kako nakon što se oni otkriju države više neće morati u inozemstvu prodavati višak proizvedene energije. Offshore farma vjetrenjača kao najveće svjetsko skladište energije na baterijama trenutno se gradi na obali Massachusettsa.

3. Paradoks cijene

„Razumna je pretpostavka da visoke cijene nafte potrošačima obnovljive izvore energije čine prihvatljivima”, kaže prof. Puck. Kada su cijene visoke, ljudi žele potražiti alternativne, jeftinije izvore energije kako bi uštedjeli novac. Za zaključiti je da visoke cijene nafte imaju neželjene učinke. "Tvrtke koje proizvode naftu i plin među vodećim su investitorima u obnovljive izvore jer moraju inovirati i razvijati nove poslovne modele kako bi ostvarili dugoročni uspjeh." Međutim, vjerojatnije je da će odgoditi ili smanjiti ulaganja budući da su njihovi trenutni poslovni modeli iznimno uspješni, što znači da će, unatoč povoljnom scenariju cijena, prijelaz na obnovljive izvore biti mnogo sporiji nego što se očekivalo.

4. Zamka digitalizacije

Teoretski, inovacija bi trebala dovesti do poboljšane energetske učinkovitosti, a time i bolje energetske ravnoteže. U praksi to, u dobi digitalizacije, međutim, nije slučaj. "No, inovacija ne mora nužno smanjiti snagu energije". Prema studiji tvrtke Morgan Stanley, globalna proizvodnja kripto valuta kao što je bitcoin vjerojatno će potrošiti toliko električne energije 2018. godine kao što to čini cijela Argentina. Stoga je širenje obnovljivih izvora od najveće važnosti.

Inovativna platforma

Hrvatska želi više gostiju visoke platežne moći

ključni rokovi

Bez licence nema poslovanja: Novi rokovi za kripto tvrtke u Hrvatskoj

Zaključak

Kako bi se postigao energetski prijelaz uključene zemlje političkim akcijama moraju proaktivno podupirati promjenu. U tom kontekstu vitalnu ulogu igraju oba poduzeća i potrošači. Prikladne mjere uključuju ne samo kampanje informiranja, već i konkretne regulatorne aktivnosti.