Široj javnosti potpuno nepoznati biotehnološki startupi na korak su da velikim kompanijama iz poljoprivrednog sektora preuzmu primat u novoj tehnologiji koja će promijeniti način proizvodnje hrane – mijenjanju genske strukture poljoprivrednih kultura.

Kako prenosi Reuters, američke tvrtku poput Calyxta, Cibusa i Benson Hill Biosystemsa u poodmakloj su fazi razvoja nove tehnologije genetskog modificiranja poljoprivrednih kultura što će im dati značajnu prednost u odnosu na divove poput Monsanta, Syngente i DowDuPonta.   Za razliku od postojeće tehnologije genetskog modificiranja iz 90-ih koja i dalje izaziva skepsu kod dijela potrošača, ali i znantsvene zajednice, a koja se temelji na transferiranju gena jedne vrste organizma u drugi, tehnologija promjene strukture sastoji se od ciljanja specifičnih gena u jednom organizmu te uklanjanja ili promjene onih koji donose neželjene karakteristike.

Primjerice, tvrtka Calyxt, osnovana prije osam godina, mijenja gene soje kako bi se od nje dobivalo ulje zdravije za ljudsku prehranu. Takvu soju zasijalo je 78 farmera na gotovo 6900 hektara u Južnoj Dakoti i Minnesoti. Kada dođe vrijeme žetve, to će biti prvi genetski modificirani urod te tehnologije spreman za komercijalnu upotrebu. "Ovo je vrlo uzbudljivo vrijeme za tako mladu kompaniju", ističe Federico Tripodi, izvršni direktor Calyxta.

"Činjenica da tako mala kompanija može dovršiti ovakav projekt potaknula je interes branše", dodaje Tripodi. Tehnologija promjene genske strukture obećava viši urod kultura sa boljim karakteristikama – pšenice bez glutena, ukusnijih rajčica ili jabuka otpornijih na trulež. Prema procjeni Nicka Andersona, analitičara investicijske banke Berenberg, ova tehnologija u samo deset godina može udvostručiti vrijednost biotehnološkog tržišta sjemena, trenutno vrijednog 15 milijardi dolara.

Veliki poticaj razvoju dalo je i američko ministarstvo poljoprivrede. Nakon ispitivanja potencijalnih štetnih karakteristika u 23 slučaja, ministarstvo je zaključilo kako u nijednom slučaju nisu ispunjeni kriteriji za potrebu regulacije. To je startupima uštedjelo godine razvoja i neprocjenjiv iznos novca. No, Sud pravde Europske unije zauzeo je 25. srpnja drugačije stajalište i smatra da kulture s genski promijenjenom strukturom zahtijevaju regulaciju. Njemačka udruga kemijske industrije nazvala je tu odluku "neprijateljskom prema napretku".