Nastupi hrvatske reprezentacije na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Rusiji poticajno su djelovali, među ostalim, i na potrošački optimizam. Prema podacima Porezne uprave, već u prva tri tjedna njegova trajanja sustav fiskalizacije sugerirao gotovo 160 milijuna izdanih računa i ukupnu potrošnju od gotovo 13 milijardi kuna. Koju je brojku potrošnja (koja je jednako tako i pod utjecajem turističke sezone) dosegnula do kraja finala i povijesne srebrne medalje tek će se vidjeti, ali već sad je izvjesno da će proteklih mjesec dana osjetno premašiti prosinac s božićno-novogodišnjim blagdanima. Efekti toga na državni proračun će se, barem kad je posrijedi PDV kao glavni “potrošački porez”, pokazati tek s podacima za srpanj i kolovoz. No, ako je suditi prema preliminarnim podacima o dinamici punjenja proračuna u prvih pola godine, nogometno-turistički doprinos potrošnji samo će dodatno poboljšati solidan polugodišnji skor poreznih prihoda.

U prvoj polovici godine, prema neslužbenim informacijama Poslovnog dnevnika, PDV-a je naplaćeno oko 22,4 milijarde kuna, što je 4,7 posto ili milijardu kuna više nego u istom razdoblju lani. Usporedno s kretanjem nominalne osobne potrošnje, u taj su skor ugrađeni i učinci mjera porezne reforme koje su u primjeni od početka ove godine. U prvom redu to je povećanje praga za ulazak u sustav PDV-a (na 300.000 kuna) i mogućnost odbitka (50%) pretporeza poduzetnicima za troškove nabave osobnih automobila i s tim povezanih drugih troškova.

Planom proračuna za cijelu 2018. predviđeno je od PDV-a prikupiti 49,6 milijardi, što je u odnosu na lanjsko ostvarenje dvije milijarde kuna ili 4,2 posto više. Dakle, proračunska dinamika iz prvog polugodišta, uz recentni rast potrošnje, zasad signalizira da bi na PDV-u plan mogao biti i premašen.

Slično vrijedi i za trošarine, drugi po izdašnosti porez koji se bazira na kretanju potrošnje, od energenata i duhanskih proizvoda do automobila i piva. U postotnom iskazu prihodi od trošarina do kraja lipnja bilježe i nešto veći porast. U prvom polugodištu naplaćeno ih je sedam posto više nego lani, odnosno oko 7,1 milijardu kuna nasuprot lanjskih 6,6 milijardi. Na razini cijele godine ta je prihodna stavka planirana u iznosu 15,4 milijarde kuna odnosno dva posto više od naplaćenog u prošloj godini. Uz još jednu dobru turističku sezonu, prihodima od trošarina u prilog idu i cijene goriva. Za razliku od poreza s uporištem u kretanju potrošnje, kod poreza na dobit poduzetnika polugodišnji je skor osjetno slabiji. U prvih šest mjeseci naplaćeno ga je nešto više od 4,9 milijardi kuna, čime je ta prihodna kategorija na razini prošle godine. Doduše, ni to nije otklon od planirane dinamike jer je nakon lani prihodovanih 8,27 milijardi kuna planom za ovu godinu kod tog poreza, koji se temelji na poslovanju poduzetnika prethodne godine, zacrtan gotovo isti iznos, 8,3 milijarde. U te su projekcije ugrađene procjene učinaka promjena u oporezivanju dobiti, gdje su usporedno sa snižavanjem stopom poreza ukinute olakšice za reinvestiranu dobit. Pored toga, u planiranju se ipak računalo i s utjecajem krize Agrokora i pratećih otpisa na razine lanjske dobiti poduzeća i financijskih institucija.

U isto vrijeme, glavni pečat proračunskim prihodima od socijalnih doprinosa daje rast nominalnih bruto plaća i povećanje zaposlenosti. U prvih šest mjeseci to se očitovalo u 12,2 milijarde kuna naplaćenih mirovinskih i doprinosa za zapošljavanje. U odnosu na prošlu godinu to je povećanje za gotovo osam posto ili nešto manje od 900 milijuna kuna. Ovogodišnjim proračunom ta je prihodna stavka planirana na 24,3 milijarde kuna, što je u odnosu na lanjsko ostvarenje povećanje od nešto manje od pet posto ili 1,1 milijardu kuna. Inače, kod socijalnih doprinosa već od prošle godine godine za određene kategorije drugog dohotka uvedena je obveza plaćanja doprinosa, ali uz upola nižu stopu od standardne. Slijedom porezne reforme, pak, od ove godine porez na dohodak u cijelosti se prepušta jedinicama lokalne i područne samouprave, a u pola godine središnjem proračunu to znači milijardu kuna manje.

Sve u svemu, dinamika punjenja proračuna u terminima tekućih prihoda (ne računajući npr. novac iz fondova EU) i ove je godine solidna. No, dio analitičara, a među njima je i Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta, upozoravaju na “sve veće odvajanje proračunske dinamike od organskih kretanja nacionalnog gospodarstva”. Drugim riječima, ona sve više ovisi o potrošnji koja je već duže vrijeme u rastućem modu i s jakim pečatom rastućih turističkih rezultata. Impulsi s “proizvodne strane” znatno se sporije pomiču.