Kao i hrvatski turizam, tako i domaće softverske tvornice, perjanice izvoza i gospodarskog rasta, po prvi put dosad svoje lanjske rezultate sabiru s dozom opreza. Nominalno, rezultati su nikad bolji! Sve sami rekordi!
Tajana Barančić, predsjednica Hrvatskih softverskih izvoznika (CISEx) i direktorica računovodstvenog servisa Astra poslovni inženjering u svom tradicionalnom pregledu, koji je ovog puta objavila u časopisu Mreža, navodi da je hrvatska softverska industrija lani generirala gotovo 10 milijardi kuna prihoda (9,89 mlrd. kn) od čega se izvoz popeo na tri milijarde kuna (2,95 mlrd. kn). Nadalje, softverska industrija u 2017. godini zaposlila je 1786 ljudi, prihod po zaposlenom povećao se na 604,3 tisuće kuna, a prosječna neto plaća povisila se na 8483 kune. U ožujku ove godine prosječna plaća skočila je dodatno, na 9140 kuna. Barančić zato upozorava da kad se pogledaju relativni pokazatelji, znači stope rasta, postaje jasno da softveraši jure prema zidu.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Indijci i kinezi nisu kvalitetni i mnogo njih koji su surađivali sa njima ih napuštaju i vraćaju se na zapad. Jesu jeftini ali prevladava nekompetentnost i teška komunikacija. Naši inžinjeri su još uvijek top kad se sagleda omjer uloženog i dobivenog za strance.
Priča da će istočni IT pograbiti sva radna mjesta i ugovore je zastarjela i neinformirana.
Joj što ga serete. 25.000 je najluđi mogući iznos kojemu se možeš nadati i ako nisi management možda 0,1% ljudi prima tu plaću. Već da ste rekli 15.000 je navučeno s obzirom za medijan od ni 9k.
Uključite se u raspravu