Ta tehnološka konferencija u Zagrebu je okupila predstavnike Siemensa Hrvatska i Slovenija, kao i njihove brojne partnere, pred kojima je direktorica i hrvatskog i slovenskog Siemensa Medeja Lončar istaknula kako pametne zgrade već danas skupljaju puno podataka koje mogu postati korisne informacije za graditelje, arhitekte i druge struke.

"Zgrade puno toga osjećaju i govore što im nedostaje, a mi taj jezik u Siemensu razumijemo i u skladu s time razvijamo softverska rješenja BMI, što je i jedan od vodećih trendova u zgradarstvu", rekla je Lončar.

Pohvalila je tehničke i srodne fakultete u Hrvatskoj i regiji, jer im s njih dolaze dobri inženjeri tako da za sada, kako je kazala, nemaju problema s pronalaskom kvalitetnih i stručnih kadrova, bilo da se radi o proizvodnji hrane i pića, procesnoj industriji, energetici ili drugima, koji svi traže personalizirane proizvode i rješenja prilagođene svom poslovanju.

Na konferenciji o pametnim zgradama budućnosti istaknuto je i da čovjek 90 posto vremena dnevno provede u zgradama, da u njima najviše živi i radi, a često im ne poklanja dovoljno pažnje.

To su neodrživi modeli ponašanja, i morat će se mijenjati, pogotovo zbog klimatskih promjena i trendova u graditeljstvu, kojeg, po ocjeni stručnjaka na konferenciji, zahvaćaju najveće promjene u zadnjih više od 50 godina, te se može očekivati da će zgrade koje će se graditi u budućnosti biti znatno drugačije nego sadašnje zbog materijala, ali i ugradnje tehnoloških i drugih senzora i raznih uređaja i sustava.

"Model BMI u zgradarstvu znači da se već u fazi planiranja koncepta zgrade definira što ona i kakva mora biti, i BMI je sigurno smjer kojemu se teži i u Hrvatskoj, koja priprema i zakonsku regulativu za to", kazao je na konferenciji profesor sa zagrebačkog Građevinskog fakulteta Mladen Vukomanović, dodajući da dosta zemalja kreće s time da se za svaku zgradu traži BMI te da to postane obveza i za javne građevinske projekte.

Naglasio je i da za BMI treba imati certificirane stručnjake koji će znati što treba činiti, kao i da je su u tome najdalje otišli Kina i SAD.

"U sklopu BMI-a se primjerice traži i da 4D i 5D modelizacija zgrade bude priložena u prijavama na natječaje, odnosno da se to traži od izvođača u natječajima, a vjerujem da će to pomoći i da se poveća broj građevinskih projekata koji se sa svim ispunjenim uvjetima realiziraju unutar zadanih rokova, kojih je sada tek 20 do 30 posto", zaključio je Vukomanović.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“