Hrvatska brodogradilišta uspjela su u Vladi izlobirati osnivanje jamstvenog fonda za financiranje gradnje brodova kako bi prevladala jedan od najvećih problema u dobivanju kredita i ugovaranju novih poslova.

Slična inicijativa za osiguranjem financiranja pokreće se upravo na razini europske pomorske industrije. Prošli tjedan Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO), koji čine predstavnici poslodavaca i socijalnih partnera članica EU, uputio je Europskoj komisiji poziv da zaštiti tu važnu industriju od konkurenata s Dalekog istoka koji imaju punu zaštitu i financijsku pomoć država, da uspostavi namjenski financijski instrument za taj sektor.

Aktualna strategija LeaderSHIP 2020. po njihovoj ocjeni ne polučuje očekivane rezultate, a posebno u dijelu pristupa financiranju ove važne gospodarske grane. Program u okviru Junckerovog plana EFSU nedovoljno je definiran u dijelu koji se tiče ove industrije, a za razliku od azijskih, europski se brodograditelji i proizvođači pomorske opreme nose s problemom blokade u financiranju. S krizom na globalnom tržištu i sve izraženijom selidbom narudžbi brodova europskih kupaca u azijska brodogradilišta, banke su posljednjih godina zatvorile "pipu" tom svom nekad omiljenom biznisu, pa je brodogradilištima i uz državna jamstva postalo teško dobiti banku koja će pratiti njihove poslove.

S druge strane, azijske države imaju razvijen sustav izravnih potpora, koje EU ne primjenjuje, pa EGSO Komisiju poziva da razradi nekoliko načina suportiranja za pomorsku industriju, a prije svega stvaranje posebnog sustava kojim bi ta industrija koja zahtijeva velik kapital imala olakšan pristup prema njemu.  Mogućnosti financijskih poticaja u EGSO-u vide tako u europskim programima kao što je Instrument za povezivanje Europe i poticaje za brodovlasnike da ulažu u ekološka plovila i tehnologije, koja bi se gradila "kod kuće". U tom kontekstu Europska investicijska banka već je razvila jedan program, koji je, kako ga je nedavno predstavio voditelj zagrebačkog ureda EIB-a Anton Kovačev vrijedan 750 milijuna eura, a kojim se gradnja "zelenih" brodova može financirati u do 100 postotnog iznosa.

Jedan od prijedloga je i uspostava financijskog programa kojim bi se europskim postrojenjima za reciklažu omogućilo demontažu većih vrsta brodova. Sugerira se i poseban program poticanja energetski učinkovitog pomorskog prometa na kraćim relacijama. Jedan od prijedloga je i uspostava financijskog programa kojim bi se europskim postrojenjima za reciklažu omogućilo demontažu većih vrsta brodova. Sugerira se i poseban program poticanja energetski učinkovitog pomorskog prometa na kraćim relacijama, kao i uvođenje namjenskog režima za europski sektor pomorske tehnologije radi osiguravanja poticaja kojima bi se povećala njegova konkurentnost. Važna karika je i uvođenje obrambenog sektora u europsku politiku za brodograđevnu i pomorsku industriju, kao i poticanje javno-privatnih partnerstava kojima bi se potaklo ulaganja u istraživanje i razvoj.

Takva partnerstva posebno mogu biti produktivna u iskorištavanju potencijala energije vjetra na moru, te oceana i akvakulture. Posebno zabrinjavajući za europsku brodogradnju strateški je cilj Kine da njezina brodogradilišta do 2025. budu svjetski lider i u proizvodnji kruzera i putničkih brodova, na kojima je europska brodogradnja posljednjih godina opstala i drži 90 posto te profitabilne brodograđevne tržišne niše.

Siniša Ostojić, direktor Hrvatske brodogradnje Jadranbrod, ističe kako Europa trenutno drži 90 posto svjetske brodogradnje takvih vrijednih brodova, te kaže "ako je Kina odlučila postati glavni igrač i u tom području ona će to sigurno i biti".

Kineska i koreanska brodogradilišta ne odustaju od politike nacionalnog protekcionizma, a i tržište SAD-a pokazuje se zatvorenim zbog tzv. Jonesovog zakona, pa EGSO upozorava da i političari u članicama EU trebaju uvidjeti važnost brodograđevne i pomorske industrije kao strateškoga. Ilustriraju to i podacima kako u 300-tinjak europskih brodogradilišta radi izravno 200 tisuća radnika, a njihov godišnji promet na razini je 31 milijardu eura. Još veći značaj ima sektor pomorske opreme, koju čini 22 tisuće tvrtki s 350 tisuća zaposlenih i prometom od 60 milijardi eura, a zahvaljujući inovacijama vodeća su na globalnoj razini s proizvodnjom polovice svjetske pomorske opreme.

Intervju

“Uveli smo princip ‘istovrijedni rad – jednaka plaća’ u praksi, a ne samo kao pusto obećanje”

Život bez naočala

Lasersko skidanje dioptrije, ugradnja intraokularnih leća i operacija mrene – nema više razloga za strah

Budućnost europske brodogradnje ostaje u naprednim tehnologijama, digitalizaciji, te usmjeravanju prema ekologizaciji i automatizaciji pomorskog prometa, pa je preporuka Komisiji da se tome treba prilagoditi i edukaciju radnika, kojih manjka na europskom tržištu i potrebno je poticati prekvalifikaciju. Što se hrvatske brodogradnje tiče, direktor Hrvatske brodogradnje Ostojić ističe kako će i ona morati pratiti ove trendove, kako bi osigurala svoj opstanak.