Premda je Institut za turizam, i to posljednji put pred četiri godine, u satelitskom računu turizma (TSA) utvrdio da je izravni udio turizma u hrvatskom BDP-u oko 10,4 posto, a zadnje procjene govore da ukupan udio turizma iznosi između 14 i 16 posto BDP-a, koliki utjecaj i značaj ima turizam za hrvatsko gospodarstvo zapravo se ne zna.

Točan nije ni izračun Hrvatske narodne banke o prihodima od turizma, budući da se radi o metodi ankete koja prati isključivo potrošnju stranih gostiju u Hrvatskoj, te ne uključuje domaće turiste.

Državni zavod za statistiku također u svojim izračunima ne prati prihode od nautičara, a nitko ne može pratiti sivu zonu segmenata kao što je obiteljski smještaj koji nije u sustavu PDV-a, kao što se gotovo nikako ne prati segment jednodnevnih izleta bez noćenja.

Zaključak je to okruglog stola na temu utjecaja turizma na gospodarstvo Hrvatske, održanog u petak u organizaciji Instituta za turizam.

Kako je poznato, Institut u suradnji s Ministarstvom turizma i Državnim zavodom za statistiku radi na projektu satelitske bilance kojoj je cilj utvrditi direktne, indirektne i inducirane ekonomske učinke turizma, no nije poznato kad će projekt biti gotov.

“Turizam je teško mjeriti jer se radi o segmentu koji uključuje mnoge grane gospodarstva koje se međusobno isprepliću, uključujući poljoprivredu, prehrambenu industriju, trgovinu, usluge. Iako se radi o najjačem osloncu hrvatske ekonomije, država nije dovoljno uložila u nacionalni projekt izrade satelitskog računa kako bismo dobili aktualne podatke”, kazao je Oliver Kesar, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

Za sada je međutim poznato da na udjel turizma na ukupno gospodarstvo velik utjecaj imaju i dalje visoka sezonalnost, velika uvozna komponenta, te velik udjel smještaja koji nije u sustavu PDV-a.

“Upravo zbog sezonalnosti, hrvatska ekonomija ne podržava turističku potražnju, nema kapaciteta da zadovolji izrazito koncentriranu sezonu uz slabu potražnju van sezone. Zbog toga je sektor prisiljen na uvoz, zapošljavanje sezonskih radnika, zbog čega imamo relativno nisku stopu zaposlenosti u turizmu u odnosu na turistički prihod, ali i u odnosu na konkurente”, pojašnjava Marina Tkalec iz Ekonomskog instituta.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Marina Tkalec smatra da treba istražiti koliko je stvarno porezno opterećenje turizma u okolnostima velikog broja paušalaca van sustava PDV-a, što država potiče znatno više od korporativnog segmenta.

Naime, procjena je da se između 30-40 milijuna noćenja proda bez kune PDV-a, a prošle je godine u Hrvatskoj ostvareno ukupno oko 87 milijuna noćenja.