Euro je prema Europskoj komisiji (EK) simbol europskog zajedništva i identiteta, a njegovim se uvođenjem dalje ostvaruju rezultati u domeni promicanja ekonomske konvergencije i odnosno intervizira se slobodno kretanje ljudi i robe.

Ideja je nastala još 1957. godine osnivanjem Europske zajednice (EZ), a konkretni pomaci na putu prema zajedničkoj europskoj valuti potaknuti su odlukom Europskoj vijeća iz 1988. godine o stvaranju ekonomske i monetarne unije, zajedničkog monetarnog tijela i jedinstvene monetarne politike u državama europodručja.  U upotrebu je tako, nakon godina priprema, euro ušao 1999. godine pri čemu je istodobno s radom počela i eurozona, dok je nekoliko mjeseci ranije osnovana i Europska središnja banka (ECB) koja njime upravlja. 

Virtualna valuta
U tom je dijelu svoje povijesti euro bio svojevrsnom 'virtualnom' valutom i služio je za elektronička plaćanja i računovodstvene svrhe, a novčanice i kovanice uvedene su s prvim siječnja 2002. godine kada je euro prihvatilo 11 zemalja, i to Austrija, Belgija, Finska, Francuska, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Portugal i  Španjolska. Prethodno su se te zemlje, 1999. godine, obvezale uvesti euro kao obračunsku jedinicu, a onda 2002. i kao gotovinsko sredstvo plaćanja, čemu se u tom trenutku pridružila i Grčka. 

Poznato je i da je prelazak na euro u tom trenutku bila najveća zamjena jedne valute drugom na svijetu jer je za tu potrebu proizvedeno oko 14 milijardi novčanica vrijednih 633 milijarde i 52 milijarde kovanica, načinjenih od 250.000 tona metala, sugeriraju podaci Europske komisija (EK). Već tjedan dana nakon uvođenja eura više od polovice svih gotovinskih transakcija obavljano je u toj valuti.

U siječnju 2013. u optjecaju je bilo više od 14,7 milijardi novčanica u vrijednosti od 880 milijardi eura i više od 101,9 milijardi kovanica u vrijednosti od 23,4 milijarde eura. S iznimkom Danske i Ujedinjenog Kraljevstva koje imaju pravo odbiti uvođenje eura i izuzete su iz europodručja, od svih se država EU-a očekuje da će se pridružiti monetarnoj uniji i uvesti euro čim ispune konvergencijske kriterije. Od 28 članica koliko ih je trenutno u EU, euro kao svoju valutu do sada je prihvatilo njih 19 što znači da se njime svakodnevno koristi više od 340 milijuna ljudi zbog čega se smatra i drugom najkorištenijom valuta na svijetu. 

Monetarni sporazumi
Iz tog sustava su za sada izuzete Bugarska, Češka, Hrvatska, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Švedska, ali je riječ o državama koje euro tek namjeravaju uvesti. K tome, Crna Gora i Kosovo, iako nisu članice EU, prihvaćaju euro.  U međuvremenu su za Monako, San Marino i Vatikan izrađeni monetarni sporazumi koji sadrže uvjete pod kojima će te zemlje moći koristiti euro, a 2003. godine je Andorra također zatražila zaključivanje monetarnog sporazuma te vrste.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’