U  drugoj polovici ove godine Austrija preuzima predsjedanje Europskom unijom i, osim što želi ubrzati eurointegraciju Srbije i ostalih balkanskih država, namjerava pitanje migracije staviti u prvi plan.

Mladi austrijski kancelar Sebastian Kurz još kao ministar vanjskih poslova 2016. predlagao je za EU preuzimanje modela koji Australija primjenjuje prema izbjeglicama.

Zaustaviti ih prije granica

U Europi ne samo što ne bi smio postojati spor oko raspodjele migranata već je potrebna i promjena fokusa na osiguranje vanjskih granica, rekao je Kurz na konferenciji za novinare, predstavljajući austrijske prioritete za predsjedanje EU-om. Kurz je rekao kako nema smisla prepirati se oko postojećeg sustava kvota jer ih istočnoeuropske zemlje ne žele prihvatiti. Zauzima se umjesto toga za sustav po kojem bi se migrante spašene na Mediteranu vraćalo u Afriku, a ne dovodilo u Europu i obećava da će posve zaustaviti ilegalnu imigraciju.

“Sama zaštita granica neće riješiti pitanje migracije, ali ključno pitanje jest što se događa s ljudima nakon njihova spašavanja. Dovodi li ih se u središnju Europu ili vraća u zemlje iz kojih potječu ili druge sigurne regije u kojima mogu biti zbrinuti”, kazao je Kurz, a na pitanje kakva rješenja predlaže, kazao je kako je jedna opcija širenje mandata Frontexa, europske agencije za granice, no postoje i druge, a to će ovisiti o pregovorima s europskim čelnicima, uključujući summit o migraciji i sigurnosti 20. rujna.

Iz talijanskog iskustva – jer bi i Italija nelegalne izbjeglice vraćala u zemlje iz kojih su došli, a takvu pojednostavljenu politiku nude i talijanski desničari kao Matteo Salvini, čelnik Lige – zna se da to nije jednostavno. Prvo, izbjeglice nemaju dokumente i ne govore istinu o tome odakle potječu. Drugo, afričke države, njihovi konzulati u Italiji, ne potvrđuju je li neki izbjeglica njihov državljanin. Treće, afričke države ne žele primiti nikoga, posebno ako nema bilateralnog ugovora o prihvatu njihovih državljana koji su izbjegli. Zar bi se ljude iz zrakoplova bacalo po Africi?

U vezi s australskim primjerom treba istaknuti da su izrečeni prigovori i podnesene prijave sudu za ljudska prava u Haagu, a i australski Vrhovni sud presudio je u korist imigranata.

Morali platiti odštete

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Dakle, 2013. u Australiju je ušlo više od 20.000 izbjeglica, godinu poslije samo 160, a 2015. samo četiri. Australija je odredila da će na otocima Christmas (Australija), Manu (Papua Nuova Guinea) i Nauru biti smješteni izbjeglice i analizirat će se mogu li se useliti u Australiju.

Dva su prihvatna centra, dakle, offshore i dana su na upravljanje privatnicima za velik novac, a zbog nehumanog ponašanja prema izbjeglicama u centru na otoku Manuu australski Vrhovni sud odredio je njegovo zatvaranje. Prethodno je bivši premijer Tony Abbott preporučio Europi australski model zaštite granica. No, i u Australiji su vidjeli kako prihvatni centri na otocima nisu najbolje rješenje.
Vrhovni sud države Viktorija odredio je plaćanje obeštećenja u iznosu od 70 milijuna dolara (45 milijuna eura) migrantima, njima 1300, koji su bili u izbjegličkom centru otoka Manuu, pa možda australski model i nije najbolji.