Dok Hrvatska muku muči s nepovoljnim odnosom ukupno zaposlenih u odnosu na broj umirovljenika, ali i stanovnika, Velika Britanija je jedna od zemalja s najvećom razinom ukupne zaposlenosti stanovništva u svijetu i, što je posebno važno, vrlo velikom zaposlenosti mladih. Britanija ima, gotovo u globalnim okvirima, rekordno visoku stopu zaposlenosti od gotovo 75,2 posto i rekordno nisku nezaposlenost od 4,4 posto. Za razliku o nje, Hrvatska ima svega 61 posto zaposlenih stanovnika u dobi od 15 do 64 godine uz službenu stopu nezaposlenosti od 12,2 posto, koliko je iznosila krajem prošle godine.

Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku, od prošlog petka, pokazuju da imamo 181.179 nezaposlenih, a Eurostat procjenjuje da je za prvi ovogodišnji kvartal stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj pala ispod 10 posto. Naravno, i u Bruxellesu su svjesni da na statistiku nezaposlenosti u našoj zemlji uvelike utječe turistička sezona te značajna emigracija radne snage iz Hrvatske prema zemljama EU-a. I dok stopa ukupne nezaposlenosti ne varira drastično među 28 članica EU-a, situacija s nezaposlenošću mladih je zabrinjavajuća u svim zemaljama Mediterana, a tako i Hrvatskoj.

Dok je na razini Unije nezaposlenost mladih od 15 do 24 godine 16,1 posto, a u Velikoj Britaniji 12,4 posto, u Hrvatskoj je to 24,5 posto, a teško da nam utjeha može biti da su iza nas po tom pitanju Italija s 31,5 posto, Španjolska s 36 posto te Grčka s 43,7 posto nezaposlenosti mladih. Kako bi svojim primjerom i iskustvima pomogli Hrvatskoj, krajem proteklog tjedna u Hrvatskoj su bili predstavnici britanskog Ministarstva rada i mirovinskog sustava, a održan je i okrugli stol na temu "Zapošljavanje mladih i njihovo uključivanje na tržište rada".

Događanje su organizirali hrvatsko Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Veleposlanstvo Velike Britanije u Zagrebu te Chevening Alumni Croatia – hrvatsko udruženje 350 bivših stipendista britanske Vlade. Zanimljivo je da je na čelu ove udruge bivši Chevening stipendist Marko Pavić, koji je aktualni hrvatski ministar rada i mirovinskog sustava.  Stoga je za očekivati, a što je istakao i sam ministar, da će se koristiti i najbolja britanska praksa za uključivanje mladih na tržište rada. Iain Walsh, direktor za strategiju u britanskom ministarstvu rada, kazao nam je da su u zadnjih 20-ak godina napravljeni veliki pomaci u tamošnjem obrazovnom i regulativnom sustavu kako bi se što više mladih, posebice onih koji nisu u obrazovnom sustavu, uključilo na tržište rada. 

Cjeloživotno obrazovanje
"Napravili smo složenu strukturu koja omogućuje cjeloživotno obrazovanje ljudima na svim razinama njihovih aktualnih kvalifikacija. Posebno smo usmjereni na one koji imaju samo srednju stručnu spremu ili su bez ikakve kvalifikacije. Činjenica je da obrazovanje za ljude s niskim kvalifikacijama ili bez njih, mora biti kratko i usklađeno s istodobnim traženjem posla. Statistika je pokazala da šest od 10 dugotrajno nezaposlenih ljudi na burzi ima problema s osnovama izražavanja na engleskom jeziku, a čak devet njih od 10 s bazičnim računanjem", kazao je Walsh dodajući da ni kod njih situacija nije savršena te da ima puno problema za riješiti. Ministar Marko Pavić ističe da je Hrvatska napravila veliki napredak u smanjenju nezaposlenosti, a posebno nezaposlenosti mladih. 

Nije naša specifičnost
"Činjenica je da imamo velikih problema s odlaskom radne snage u inozemstvo, ali to nije hrvatska specifičnost. Bio sam nedavno u Bugarskoj gdje su mi pojasnili da je ta zemlja prije ulaska u EU,  1. siječnja 2007. godine, imala 10 milijuna stanovnika, a danas ih ima oko 7,5 milijuna. Isto tako je i puno veća Poljska koja je izgubila gotovo šest posto od svojih 40-ak milijuna stanovnika", kazao je Pavić. Ministar pojašnjava da je Hrvatska, uvelike zahvaljujući i europskim sredstvima iz programa Garancija za mlade, prepolovila nezaposlenost mladih u odnosu na 2013. kad je ona iznosila 50 posto, a krajem 2017. se spustila na 22 posto.

"Hrvatska ima treći najveći rast stope zaposlenosti u Europskoj uniji od 3,8 posto u 2017. gdje smo u zadnjem kvartalu imali gotovo 60 tisuća radnika više nego i istom razdoblju godinu prije. Tijekom 2017. je prosječno u evidenciji nezaposlenih bilo 193.967 osoba. Udio mladih bez posla, u dobi od 15 do 24 godine, bio je 15,2 posto, a u dobit od 25 do 29 godina 11,5 posto", kazao je ministar.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“