S oko 500.000 tona proizvedenih šljiva, Srbija je četvrti proizvođač tog voća u svijetu.

Podaci Privredne komore Srbije (PKS) pokazuju kako čak 70 posto šljiva završi u rakiji, a onda od tih ogromnih količina tek oko 25 do 30 milijuna litara bude plasirano na inozemno tržište što je tek oko 10 posto ukupne proizvodnje. "Tih izvezenih 2,5 milijuna litara godišnje od 400 registriranih proizvođača jakih alkoholnih pića u Srbiji donese prihod do 15 milijuna dolara, a trećina tog prihoda stiže iz Crne Gore.

Ograničavajući faktor da izvoz rakije bude veći, prije svega je potražnja za njom, ali nedostaje i kvalitetan marketing srpske rakije", ističu u PKS-u.

Čak i kada domaća rakija uspije stići do Berlina ili Pariza, tamošnji potrošači prvo uoče da je skuplja od viskija, votke ili ruma, što je i najveći problem izvoza, smatraju srpski stručnjaci.

"Praktično je nemoguće biti cjenovno konkurentan pićima druge vrste. Cijena inputa u proizvodnji domaćih destilata sedam puta je veća od proizvodnih inputa viskija, ili čak 15 puta veća nego cijena votke. To i te kako utječe na cijenu našeg proizvoda u inozemstvu, pa bi šljivovica bila tri do pet puta skuplja od poznate marke viskija", objašnjava Miloš Škorić, direktor prodaje i marketinga rakije "Gorda". Srpska rakija najviše se prodaje u SAD-u, Kanadi, Australiji i Austriji.