Hrvatska drvna industrija je jedan od najznačajnijih izvoznih sektora čiji izvoz prelazi milijardu eura godišnje. No, ono što ovaj sektor izdvaja od većine drugih koji statistički bilježe značajan izvoz, ali istodobno i vrlo veliki, u nekim slučajevima čak i veći, uvoz, je to što drvari imaju pozitivnu vanjskotrgovinsku bilancu i to u visini većoj od pola milijarde eura.

Nesrazmjer dodane vrijednosti
Konkretno, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u 2014. smo izvezli proizvoda od drva i namještaja u vrijednosti 957 milijuna eura, a uvezli za 428 milijuna. Naredne godine se izvoz popeo na 1,05 milijardi eura, a uvoz na svega 503 milijuna. U 2016. se bilježi daljnji rast izvoza s 1,08 milijardi eura, a uvoz se popeo na 550 milijuna. Prema nepotpunim podacima DZS-a za prošlu godinu, od siječnja do listopada 2017. je izvezeno drva i namještaja za 931 milijun eura, a uvezeno za 525 milijuna.  No, kad se pogleda samo gruba struktura što se izvozi i uvozi, primjećuje se da uglavnom izvozimo drvo i drvne proizvode, a uvozimo pokućstvo, madrace, opremu za krevete i slične proizvode više dodane vrijednosti.

Tako je 2012. ukupni izvoz drvnog sektora iznosio 702 milijuna eura, s izvezenih 2,29 milijuna tona drva, od čega na drvo i drvne proizvode otpada 450 milijuna eura, a na namještaj 252 milijuna eura.  O kolikom nesrazmjeru dodane vrijednosti u količini se radi, dovoljno govori da je količina/težina drva i drvnih prerađevina bila 2,24 milijuna tona, a namještaja svega 48 tona. Iste godine je uvoz sektora bio vrijedan 389 milijuna eura, od čega na namještaj otpada 237 milijuna. Iako je ukupan omjer sličan i u narednom razdoblju, zanimljivo je da se konstantno bilježi značajan rast vrijednosti izvoza namještaja.

Tako je u 2013. na namještaj otpadalo 281 milijun eura, od ukupno 819 milijuna izvoza sektora da bi se druge godine to popelo na 327 milijuna, pa u naredne dvije na više od 360 milijuna eura.  Brojke za prvih 10 mjeseci 2017. godine pokazuju da je izvoz drva i drvnih proizvoda bio 639,3 milijuna eura, a namještaja 292 milijuna. Detaljni podaci za 2017. pokazuju da smo najviše izvezli drva obrađenog po dužini piljenjem ili glodanjem – dasaka u vrijednosti od 308,7 milijuna eura.

Slijede sjedala, uključujući ona što ih se može pretvoriti u ležajeve, u vrijednosti 181,5 milijuna eura. Ogrjevnog drva smo izvezli za gotovo 100 milijuna eura, a u pojedinačnom iznosu ispod 50 milijuna eura smo izvozili parkete, građevinsku stolariju te furnir. Istodobno smo najviše uvozili namještaj u dijelovima i to za 146 milijuna eura te sjedala svih vrsta za 96,7 milijuna eura. U značajnijoj vrijednosti smo uvozili i daske, 85 milijuna eura, te iverice, građevinsku stolariju te nosače madraca – krevete. 

Posljedično, najveću pozitivnu bilancu smo lani u prvih 10 mjeseci imali po pitanju dasaka i to 223,6 milijuna eura, a slijedi ogrjevno drvo s 90 milijuna i sjedala s 84,8 milijuna eura u plusu.  Najlošije pak stojimo po pitanju pokućstva i njegovih dijelova gdje smo u minusu 65 milijuna eura. No, u minusu smo i sa svim vrstama ploča od usitnjenog drva – po 15-ak milijuna s pločama ivericama te pločama vlaknaticama, a 10-ak milijuna sa šperpločama i furniranim pločama. 

Trend rasta
Kada se pogleda udio drvno-prerađivačke industrije u odnosu na ukupan hrvatski izvoz, kao i izvoz prerađivačke industrije, onda brojke državne statistike za 10 mjeseci 2017. pokazuju da nam je ukupni izvoz vrijedio 11,47 milijardi eura, i kao takav bio 15 posto veći nego u istom razdoblju godine prije.  Na prerađivačku industriju je u tom razdoblju otpadalo 89 posto izvoza ili 10,2 milijarde eura, a od čega na preradu drva i pluta te na proizvodnju namještaja 811 milijuna eura, ili osam posto ukupnog nacionalnog izvoza. Prema istom kriteriju je uvoz iznosio 18,33 milijarde eura i bio 13 posto viši nego godine prije dok je na prerađivačku industriju otpadalo 15,98 milijardi eura uvoza ili 87 posto. Istodobno je drvno-prerađivački sektor imao uvoz težak 510 milijuna eura ili tri posto ukupne vrijednosti nacionalnog uvoza.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’