Banke su lani ostvarile ukupno oko 3,6 milijardi kuna neto dobiti. To je gotovo 30 posto manje nego godinu prije, ali ostvareni rezultat i dalje znači umjerenu profitabilnost, a s povratom na aktivu od oko 0,9 posto i povratom na kapital oko 6,2 posto, spremne za odgovor na potražnju za kreditima, ističe se u najnovijoj analizi Hrvatske udruge banaka. 

Smanjenje dobiti u najvećoj je mjeri posljedica povećanja troškova rezervacija i ispravaka vrijednosti za više od 50 posto, sa 2,8 milijardi na 4,3 milijarde kuna, a kako ističe u analizi, "to se u cijelosti može povezati s krizom Agrokor".

U isto vrijeme, u zadnjem je kvartalu 2017. došlo i do najvećeg smanjenja loših plasmana od početka krize. Ukupan omjer djelomično nadoknadivih i nenadoknadivih kredita spram ukupnih kredita na kraju godine je iznosio 11,4%, dok je samo kvartal prije bio na 12,5 posto, a na kraju 2016. na 13,8 posto. Najveće smanjenje dogodilo se kod udjela  tzv. loših plasmana poduzećima (s 28,3 na 22,3%).

U HUB-ovoj analizi naglašava se kako se rast rezervacij i osjetan pad omjera loših kredita mogu pomiriti ako se ima u vidu intenzitet prodaja loših potraživanja, to prije što u njima daleko najveći udjel imaju upravo potraživanja od poduzeća. Prodaje loših plasmana lani su dosegle 8,4 milijardi kuna (mjereno bruto knjigovodstvenim iznosom), što je čak 41 posto više nego godinu prije kad je na taj način riješeno manje od šest milijardi kuna loših potraživanja. Inače, glavni izvor rezultata banaka – neto kamatni prihod – nije bitnije utjecao na rezultat banaka, porastao je tek 0,8%.