Uz Sloveniju, Srbija je industrijski najjača ekonomija u usporedbi sa svim bivšim jugoslavenskim republikama i danas nezavisnim državama dok je važnu ulogu u tom pozicioniranju imao uspješan aranžman s MMF-om.  Istaknuo je to predsjednik Saveza ekonomista Srbije (SES) Aleksandar Vlahović u razgovoru za Poslovni dnevnik dodavši i da je Srbija trenutno u grupi 10 zemalja koje su u protekle dvije godine provele najintenzivnije regulatorne reforme.

Kakvo je makroekonomsko stanje u Srbiji i kakve će se poruke poslati s Kopaonik biznis foruma čiji je SES suorganizator?
Vlada Srbije je od 2015. godine uložila ogromne napore u cilju konsolidacije javnih financija. Naime, u 2014. deficit proračuna bio je viši od 6 posto BDP-a, eksterna likvidnost ugrožena, a javni dug je imao ubrzano rastući trend. Pri tome je ekonomska aktivnost bila u padu, djelomično i kao posljedica velikih poplava u spomenutoj godini. Implementacijom mjera fiskalne konsolidacije, zasnovane na štednji tj. smanjenju plaća u javnoj upravi i mirovina, ovaj negativni trend je u potpunosti preokrenut.  U 2017. godini ostvaren je proračunski suficit, što je dodatno popravilo makroekonomsku poziciju zemlje. Javni dug danas iznosi oko 64 posto BDP-a. Kreditni rejting Srbije je unaprijeđen i sada samo dva koraka dijele našu zemlju od dobivanja investicijskog rejtinga. Na Doing business listi popravljena je pozicija za 16 mjesta, a ostvaren je skok i na listi Globalnog indexa konkurentnosti za 12 mjesta. Međutim, rast nije zadovoljavajući i iznosi svega 1,9 posto u 2017. godini, a razina ukupnih investicija je niska i ne prelazi 18 posto BDP-a. Restrukturiranje javnih poduzeća, završetak privatizacije velikih državnih sustava, smanjenje javne administracije i unaprijeđenje njene efikasnost, početak reforme obrazovanja i zdravstva, to će biti glavna poruka s jubilarnog 25. Kopaonik biznis foruma.

Koji su ekonomski preduvjeti nužni za brži i lakši ulazak vaše zemlje u EU? Kakva je trgovinska razmjena sa zemljama EU?
Potrebno je jačanje institucionalnih kapaciteta, a kroz pregovaračka poglavlja s EU Srbija mora raditi na daljnjem unapređenju općih uvjeta poslovanja, ostvarivanju napretka u efikasnijoj zaštiti imovine i ugovora, unapređenju financijske discipline, ravnopravnosti svih sudionika na tržištu. Kada je riječ o trgovinskoj razmjeni sa zemljama EU, kao i s regijom, tu je situacija značajno popravljena.  Kao posljedica prije svega stranih investicija, pokrivenost uvoza izvozom je već danas oko 85 posto. Ukupni vanjskotrgovinski deficit je, s uslugama, oko 7 posto, a deficit tekućeg plaćanja na razini od 4,5 posto BDP-a.  Sa zemljama regije, što je za nas i najvažnije tržište, Srbija ostvaruje suficit u vanjskotrgovinskoj bilanci. Deficiti su prisutni u razmjeni s Rusijom, zbog energetske ovisnosti, kao i s Kinom.  

Vezano za nedavni posjet predsjednika Aleksandra Vučića Hrvatskoj, koji su najveći potencijali za ekonomsku suradnju dvije zemlje?
Naša gospodarska suradnja je prirodna, postoje duboki povijesni korijeni. Srbija je mnogo hrabrije uklonila barijere i omogućila investitorima iz Slovenije i Hrvatske da kapital investiraju u našu zemlju. Smatram da je to bila dobra odluka, prije svega vlade formirane nakon 2000. godine.  Zahvaljujući tim investitorima kao što su Gorenje, Atlantic grupa, Agrokor, Nexe i drugi, ali i svim drugim iz Europe i svijeta uspjeli smo donekle revitalizirati zemlju i "ispeglati" vanjskotrgovinski deficit. Postoje veliki potencijali za podizanje ekonomske aktivnosti u sektorima poljoprivrede, turizma, IT industrije i djelomično industrije u cjelini.

Ove godine bez Agrokora

Hoće li predstavnici Agrokora i ove godine sudjelovati na Kopaonik biznis forumu?
Ove godine, nažalost, neće, što je imajući u vidu situaciju u kojoj se ova kompanija nalazi, potpuno razumljivo, no bit će prisutni voditelji tvrtki iz Srbije koje pripadaju Agrokoru. Iz Hrvatske imamo nekoliko sudionika, kao što je naš redovni gost Ljubo Jurčić, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista, koji će nastupiti na panelu o regionalnim ekonomskim kretanjima. Na Forumu će sudjelovati i profesor Dejan Jović i to na panelu posvećenom geopolitičkim perspektivama, a bit će prisutni i predstavnici HGK te nekoliko tvrtki.