Na svjetskim valutnim tržištima dolar je prošloga tjedna oštro pao, pa je njegova vrijednost prema košarici valuta skliznula na najnižu razinu u tri godine, što je posljedica zabrinutosti ulagača zbog rasta deficita u SAD-u.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, prošloga je tjedna pao 1,5 posto, na 89,10 bodova, a u jednom je trenutku zaronio na 88,253 boda, najnižu razinu od prosinca 2014. godine.
Pritom je cijena američke valute prema japanskoj potonula 2,4 posto, na 106,20 jena, našavši se u jednom trenutku na samo 105,545 jena, najnižoj razini u proteklih 15 mjeseci.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, prošloga je tjedna pao 1,5 posto, na 89,10 bodova, a u jednom je trenutku zaronio na 88,253 boda, najnižu razinu od prosinca 2014. godine.
Pritom je cijena američke valute prema japanskoj potonula 2,4 posto, na 106,20 jena, našavši se u jednom trenutku na samo 105,545 jena, najnižoj razini u proteklih 15 mjeseci.
Dolar je znatno oslabio i prema europskoj valuti, pa je tečaj eura skočio 1,3 posto, na 1,2405 dolara, dosegnuvši u jednom trenutku i najvišu razinu u tri godine.
Analitičari kažu da je slabljenje dolara posljedica niza uzroka, uključujući procjene da će Washington voditi strategiju slabljenja dolara jer to pogoduje američkim izvoznicima, s obzirom da niži tečaj dolara dovodi do povećanja cjenovne konkurentnosti američkih proizvoda na inozemnim tržištima.
Uz to, slabljenje dolara posljedica je procjena o rastu proračunskog i trgovinskog deficita u SAD-u, nakon nedavnog velikog smanjenja poreza i povećanja državne potrošnje.
"Rast tih deficita pritisnuo bi američku valutu. MMF procjenjuje da rast proračunskog deficita za 1 posto vodi do 0,6-postotnog povećanja deficita SAD-a u platnoj bilanci. A to znači da bi ta dva deficita do kraja desetljeća mogla dosegnuti 7 posto BDP-a, što bi sve trebalo financirati novcem iz inozemstva", objašnjava Mark McCormick, strateg u tvrtki TD Securities.
Do slabljenja dolara došlo je u trenutku kada su prinosi na američke državne obveznice poskočili na nove najviše razine u četiri godine, budući da su podaci o inflaciji pokazali veći rast cijena u siječnju nego što se očekivalo poduprijevši očekivanja da će američka središnja banka pojačati tempo zaoštravanja monetarne politike i moguće podići kamatne stope i u četiri navrata tijekom ove godine.
Takva kretanja mnoge su analitičare zbunila jer viši prinosi na američke državne obveznice inače povezuju sa snažnijim dolarom.
Analitičar banke ING Chris Turner kaže da bi se prekid uobičajene povezanosti u kretanjima prinosa na američke državne obveznice i tečaja dolara mogao objasniti time da su prinosi ojačali uslijed zabrinutosti u vezi proračunskog deficita, a ne zbog inflacije.
Američka je valuta pod pritiskom i zbog toga što je sve jasnije da američka središnja banka više neće biti jedina velika banka u svijetu koja zateže monetarnu politiku.
To se u ovoj godini očekuje i od drugih velikih središnjih banaka, prvenstveno europske, koja bi mogla ukinuti dugogodišnje poticajne mjere.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Strategija slabog dolara da se pogoduje izvozu a kod nas kuna šiša i euro i dolar. Ovo nadolazece ljeto ce je spustitu na 7kn. Kome se kod nas pogoduje ?
A nasi Kunu dizu u nebesa
Washington će voditi strategiju slabljenja dolara jer to pogoduje američkim izvoznicima.
Uključite se u raspravu