Sabor je današnji radni dan započeo nadopunom dnevnog reda novim točkama, među kojima je i prijedlog kandidata za predsjednika i članova Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, a zatim i glasovanjem o zakonima koji su raspravljeni u posljednjih tjedan dana. U drugo čitanje tako su, među ostalim, poslane izmjene Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, Zakona o patentu, Zakona o žigu, Zakona o industrijskom dizajnu, Zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru, ali i Zakona o komunalnom gospodarstvu. Prihvaćen je prijedlog SDP-ovih Arsena Bauka i Marka Vešligaja da se prije drugog čitanja o samom prijedlogu očituju Udruga gradova i Udruga općina.

Nakon toga određena je stanka nakon koje su zastupnici progovorili o raznim temama.

Mostov Nikola Grmoja javnosti je iznio dopis koji su, tvrdi, dobili svi zastupnici, a koji govori o malverzacijama u jednoj kreditnoj uniji u Splitu.

– Služba organiziranog kriminala PU Splitsko-dalmatinske je sredinom 2015. godine radila kriminalističko istraživanje nad Hadžibulićem zbog nekretninskih prevara više građana sa šireg splitskog područja, te su istragom obuhvaćeni članovi uprave i predsjednik NO kreditne unije BRA-MA Vedran i Miroslav Madunić iz Splita zbog sumnji u suradnju s Hadžibulićem i malverzacije prilikom odobravanja kredita, te je svim navedenim odgovornim osobama kreditne unije krajem 2015. godine određen istražni pritvor – objašnjava Grmoja te dodaje kako je utvrđeno da je spomenuta kreditna unija poslovala kao piramidalna prevara pa je u ožujku 2016. godine pokrenut postupak likvidacije. HNB-u je tada naloženo da provede izravni nadzor poslovanja te kreditne unije, koji je, nastavlja Grmoja, pokazao kršenje zakona od strane bivše uprave. Utvrđeno je, dodaje, da je na promatrani datum 30.9. 2015. kreditna unija iskazala dobit od 39.642 kune, umjesto stvarnog gubitka od 28.546.551 kunu, dakle, tvrdi Grmoja, dokazano je lažiranje financijskih izvješća.

– Ljudi koji nam pišu pitaju se zašto Splitsko državno odvjetništvo nije poduzelo ništa u odnosu na odgovorne osobe nakon primitka navedenog izvješća, koji su razlozi da predmet skoro dvije godine vodi zamjenica državnog odvjetnika koja je zbog ozbiljnih zdravstvenih problema bila na dugotrajnom bolovanju pa je predmet tek u rujnu 2017. dodijeljen drugoj zamjenici koja se iznova morala upoznavati s predmetom, i koja je tu namjera osim namjere odugovlačenja – čita Grmoja. Neki od oštećenih štediša su krajem 2016. godine podigli kaznene prijave protiv bivšeg rukovodstva kreditne unije i zahtijevalo blokadu imovine odgovornih osoba, a isto je učinio i novi predsjednik NO-a u travnju 2017., međutim, nastavlja Grmoja, svi su upućeni stekli dojam da se predmet opstruira.

HSU-ov Silvano Hrelja podsjetio je ponovno na apel umirovljenika, ali i mladih obitelji koje žive u zgradama bez liftova da država omogući pristup europskim fondovima iz kojih bi se u 80-postotnom iznosu sufinancirala ugradnja liftova u zgrade. Hrelja dodaje kako se procjenjuje da bi se realizacijom projekta ugradnje otvorilo novih 2000 novih radnih mjesta, a život bi se olakšao stotinama tisuća građana u Hrvatskoj.

– 10 mjeseci upozoravam na problematiku i neću prestati, ako do kraja lipnja Hrvatska ne zatraži rebalans operativnog programa, propast će ovaj projekt. Zašto ministarstvo ministrice Žalac nema sluha za ovaj projekt, pozivam ih na otvaranje ove niše – komentirao je Hrelja te pozvao sve kolege da rade pritisak na Vladu i resorno ministarstvo da se ovaj projekt ipak realizira.

Nezavisni Željko Glasnović progovorio je o mirovinskom sustavu.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

– Balzac je rekao da imaju dvije vrste istine – ona koju čujemo svakodnevno i ona koja je sakrivena. Što će biti s mirovinskim sustavom? Imamo najmlađu populaciju umirovljenika u Europi. Zastupnik Hrelja predstavlja umirovljenike, a četiri godine je mlađi od mene. Vani imate da četvero ljudi radi, jedan je u mirovini. Tko će plaćati taj drugi stup, gdje je novac otišao? U Srbiji je ostalo 10 milijardi dolara iz bivšeg sustava, gdje je ta lova – kazao je Glasnović.

Branimir Bunjac iz Živog zida podsjetio je na božićno obećanje premijera Andreja Plenkovića da će vratiti Inu u hrvatske ruke. Isto tako, donošenjem lex Agrokora prije nešto manje od godinu dana odlučeno je da će pokušati pronaći rješenje za krizu te velike kompanije. Preostaje samo 51 dan do isteka lex Agrokora, podsjeća.

– Agrokoru se u zadnjih 10 mjeseci stanje nije poboljšalo, cijene dionica pale su na katastrofalne razine. It tog razloga opravdano je postaviti pitanje koji je uopće bio smisao donošenja lex Agrokora? Očito se ovdje radilo i privremenom rješenju, o kupovini vremena, kako bi se postigla politička, a ne tržišna nagodba. Postoji jasna indicija da je preuzimanje Agrokora bilo smišljeno i prije zakona. Imamo pravo sumnjati i da je gospodin Ramljak i sam sudjelovao u pisanju zakona kako bi skupine povezane s njim ostvarile financijsku dobit – tvrdi Bunjac.

HDZ-ov Branko Bačić pak kaže da je donošenje Zakona o izvanrednoj upravi besprijekorna i najbolje odrađena intervencija, pogotovo kad se zna da bi, naglašava, stečaj u tvrtkama povezanim s Agrokorom značio financijski slom.

– Otvaranje stečaja Agrokora u bitnome bi dovelo do zastoja u gospodarskim aktivnostima u Hrvatskoj. Zakon je omogućio rast BDP-a, rekordnu sezonu, omogućeno je da se malim dobavljačima isplati dug, da se velikim dobavljačima isplati preko 40 posto duga, da se omogući nagodba – podsjetio je Bačić zaključivši da nagodba neće biti donesena protivno volji vjerovnika. Komentirao je činjenicu da je izvanredni povjerenik Ante Ramljak za savjetnike za restrukturiranje angažirao svoju bivšu tvrtku.

– Ne radi se o kršenju zakona nego sporan može biti samo etički aspekt – smatra Bačić.

SDP-ov Gordan Maras, referirajući se na Bačićevo izlaganje, zaključuje kako je jasno da je Vlada Andreja Plenkovića vlada kontinuiteta vlade Ive Sanadera.

– Skandalozno je da jučer premijer, a danas i zastupnik Bačić relativizira i opravdava troškove koji su se sada dogodili u Agrokoru. To je po njima zakonito, to se može, to nije sporno. Nevjerojatno je da Plenković nema snage reagirati, ako nemaš snage reagirati znači opravdavaš – kaže Maras. HDZ-u i premijeru, dodaje, ne znači ništa da zaposlenici u Konzumu trče s jednog dijela trgovine da bi kucali na kasi, ubijaju se za svojih 4-5 tisuća kuna mjesečno.

– To njih ne zanima. U isto vrijeme taj konzultant u sat vremena zaradi istu plaću kao što zaradi radnik koji trči mjesec dana. I neka zaposlenici razmišljaju o tome da povjerenik plaća konzultante 250 tisuća kuna tjedno. Vlada Andreja Plenkovića je vlada kontinuiteta rada, kako se radilo za vrijeme Ive Sanadera. Još jedna stvar je ista između Plenkovića i Sanadera, a to je količina obećanja. Nema ničega do sada, samo afere, jamstvena kartica Plenkovića je jača po broju obećanja nego je bila Sanaderova. Plenković samo obećava, ništa ne radi, i onda nam skandalozno šalje poruke da je sve u redu i zakonito – zaključuje Maras.