U listopadu je zabilježen najsnažniji međugodišnji rast obujma građevinskih radova u 2017., pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku, pri čemu je rast na mjesečnoj razini iznosio 3,1% prema sezonski i kalendarski prilagođenim podacima, a na godišnjoj 4,6% prema kalendarski prilagođenim podacima.

Istodobno to je i prvi put u ovoj godini da je stopa rasta građevinske aktivnosti u RH nadmašila prosječnu stopu rasta u EU28 gdje je građevinska aktivnost bila za 0,7% manja naspram rujna, a u odnosu na listopad 2016. veća za 2%.  Prema raspoloživim podacima za 18 zemalja EU inače Mađarska prednjači i to s 10 mjeseci dvoznamenkastog rasta, te je on u listopadu iznosio čak 38,1%, a slijede Slovenija (29,5%), Poljska (18%), Slovačka (12%) i Bugarska (10%).

S druge strane, rast prema izvornim indeksima u Hrvatskoj u prvih 10 mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje lani iznosi 1,8%, i to uz porast aktivnosti na zgradama za 6,9% i pad aktivnosti na ostalim građevinama za 3%, tvrde iz HGK-a. Uz to još ističu i da je posrijedi nešto sporiji rast od onog ostvarenog u prvih deset mjeseci 2016. (2,8%), ali ohrabrujućom drže činjenicu da se rast građevinske aktivnosti ustalio, s naznakama mogućeg dinamiziranja u narednom razdoblju.

Na dinamiku rasta, međutim, ističu i da još uvijek utječu strukturne slabosti koje se odražavaju i kroz visok rast obujma radova na zgradama (14,5%) i kroz razlike u kretanju aktivnosti u visokogradnji i niskogradnji koje se, pak, produbljuju. Listopadski rast radova na zgradama rekordan je u posljednjih 20 mjeseci, ali se kontinuitet pada aktivnosti na infrastrukturnim projektima proširio na posljednjih 6 mjeseci."Očit je nedostatak realizacije većih infrastrukturnih projekata koji bi stabilizirali i poduprli rast građevinske aktivnosti", navode iz Komore određujući svoja očekivanja u 2018. s dinamiziranjem rasta građevinske aktivnosti, koji će biti ograničen nedostatkom radne snage u građevinskom sektoru.

Uz nastavak gospodarskog rasta utjecat će više faktora. To su probuđeni interes za stanogradnju te niske kamate, kao i visok iznos raspoloživih sredstava iz fondova EU. U tom smislu pozitivne izglede potvrđuju i podaci o izdanim građevinskim dozvolama: u 10 mjeseci izdano ih je više za 22,7% u odnosu na isto razdoblje prošle godine, od čega najviše za zgrade (85%) kojima se predviđa vrijednost radova od gotovo 15 milijardi kuna, što iznosi 75% predviđene vrijednosti ukupno  izdanih dozvola.