Korijeni krize Agrokora zasigurno su niknuli prije više godina, no kako je taj koncern bio vrlo zatvoren za javnost, prve naznake problema pojavile su se u javnosti tek početkom ove godine.
Kriza u Agrokoru zasigurno je najznačajniji događaj ove godine na domaćoj gospodarskoj, ali i političkoj sceni jer je mogućnost stečaja najveće privatne kompanije u Hrvatskoj zaprijetila urušavanjem poslovanja brojnih malih, ali i velikih tvrtki, poljoprivrednih proizvođača, gubicima radnih mjesta…
Ta je kriza, također, zaljuljala Vladu jer se raspala koalicija između HDZ-a i Mosta, a nova je vladajuća koalicija na manje čvrstim temeljima nego što je bila prethodna.
Kriza u Agrokoru zasigurno je najznačajniji događaj ove godine na domaćoj gospodarskoj, ali i političkoj sceni jer je mogućnost stečaja najveće privatne kompanije u Hrvatskoj zaprijetila urušavanjem poslovanja brojnih malih, ali i velikih tvrtki, poljoprivrednih proizvođača, gubicima radnih mjesta…
Ta je kriza, također, zaljuljala Vladu jer se raspala koalicija između HDZ-a i Mosta, a nova je vladajuća koalicija na manje čvrstim temeljima nego što je bila prethodna.
Korijeni krize Agrokora zasigurno su niknuli prije više godina, no kako je taj koncern bio vrlo zatvoren za javnost, prve naznake problema pojavile su se u javnosti tek početkom ove godine.
2. siječnja – Agencija Moody's snizila je rejting Agrokora s B2 na B3, a vjerojatnost od bankrota s B1-PD na B3-PD. "Mišljenja smo da Agrokor vjerojatno neće zadržati kreditne omjere u skladu s našim prijašnjim zahtjevima za B2 rejting u svjetlu pogoršanja operativne izvedbe do koje je došlo u prvih devet mjeseci 2016.", objasnio je Moody's. No, zadržao je stabilne izglede za rejting jer, poručio je, odražavaju očekivanja da će Agrokor stabilizirati svoju zaradu u idućih 12 mjeseci.
16. siječnja – Četiri tvrtke iz sastava Agrokora – Jamnica, Zvijezda, Ledo i PIK Vrbovec – objavljuju da su dobile 48,3 milijuna eura kredita od Hrvatske banke za obnovu i razvitak radi pripreme izvoza. Tek je tog dana javnost upoznata s tim ugovorima o kreditu koje je HBOR odobrio u prosincu 2016.
18. siječnja – Agrokor je otkazao sindicirani zajam u koji su bile uključene banke BNP Paribas, Credit Suisse, Goldman Sachs i JP Morgan. O tome su javnost obavijestili tek tjedan dana kasnije, nakon medijskih napisa da Agrokorove obveznice na tržištu počinju gubiti na vrijednosti.
25. siječnja – Agrokor u vezi sindiciranog zajma poručuje da je kompanija stabilna i da "po svojoj snazi može odgovoriti svim financijskim obvezama koje se nalaze pred njom. U priopćenju ističu kako su "odgovorna kompanija koja uredno servisira svoje obveze te su tako i obveze koje dospijevaju uspješno refinancirali u posljednjem kvartalu prošle godine i s te osnove u ovom trenutku nemaju potrebu za dodatnim refinanciranjem".
"Iako je postojao interes od strane postojećih i novih kreditora u dostatnom iznosu, radi boljih strateških opcija koje razmatramo odlučili smo ne zaključiti spomenutu transakciju", poručili su iz Agrokora.
No, Agrokorov pokušaj smirivanja javnosti nije uspio, pa su već idućega dana zaredala pitanja novinara predstavnicima vlasti i špekulacije o bankrotu.
26. siječnja – Ministar financija Zdravko Marić kazao je da je upoznat sa situacijom u Agrokoru, da ne vjeruje u bankrot jer je to po njemu i dalje dobra kompanija, no "sigurno da je i činjenica o smanjivanju kreditnog rejtinga imala određene reperkusije".
Premijer Andrej Plenković kazao je, pak, kako je Agrokor najveća hrvatska kompanija, važna za gospodarstvo, i da vjeruje da ljudi koji upravljaju koncernom vode računa o svim aspektima učinkovitog, racionalnog poslovanja te da će iznaći rješenja koja se tiču financiranja kompanije.
Na upit novinara je li Vlada uključena u iznalaženje rješenja, Plenković je kazao: "U ovom trenutku ne vidim da bih ja kao predsjednik Vlade trebao bilo što tome dodati, a naravno da ćemo pratiti i nastojati imati dobar uvid u sve što se s ključnim hrvatskim kompanijama zbiva".
A u veljači su se mogle pratiti špekulacije o mogućem preuzimanju Agrokora od strane ruskih banaka, pa i intervenciji države, analize o utjecaju krize na cijelo gospodarstvo, a uslijedio je i novi udarac Agrokoru iz Moody'sa.
10. veljače – Ruski veleposlanik u Hrvatskoj Anvar Azimov poručio je kako Rusija očekuje da će Agrokor ispuniti sve svoje obveze prema ruskim bankama. Kazao je, također, da se ne razmatra odobravanje novog kredita kompaniji, ali ako ona to zatraži, tada će to biti razmotreno "u kontekstu financijskih poteškoća u kojima se nalazi". Ruske državne banke Sberbank i VTB drže oko 1,4 milijarde eura Agokorovih dugova.
Istoga dana Agrokor je reagirao poručivši kako ima intenzivnu suradnju sa svim investitorima, pa tako i onima iz Rusije, a trenutačno nema nikakvih zahtjeva za novu izloženost ruskih banaka prema Agrokoru.
13. veljače – Kako su mediji pojačano pisali o krizi u Agrokoru, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva i poduzetništva Martina Dalić kazala je kako "prosudbu o stanju u kompaniji i poslovanju kompanije ne treba i nije dobro donositi na razini medijskih spekulacija". "Vlada očekuje od Agrokora da njezin menadžment pravodobno i kvalitetno upravlja svim poslovnim izazovima, pa tako i u ovom slučaju", rekla je Dalić.
No, to nije smirilo tržište, pa je na Zagrebačkoj burzi nastavljen pad Crobex indeksa, ponajviše zbog pada cijena dionica tvrtki iz sastava Agrokora – dionice Jamnice, Leda i Zvijezde pojeftinile su samo toga dana između 5 i 11 posto.
15. veljače – Ministar financija Z. Marić izjavio je da je Agrokor prevelika kompanija da država na nju ne bi obratila pažnju: "U ovom trenutku mi nismo u nikakvim kontaktima s Agrokorom, odnosno menadžment i sama kompanija nisu nam se obratili. Pratimo razvoj događaja. To je najveća hrvatska privatna kompanija, zapošljava samo u Hrvatskoj gotovo 40.000 ljudi. To je sigurno, kao u svakoj drugoj zemlji, za svaku vladu, za državu nešto na što uvijek trebate obratiti pažnju".
Na upit novinara o mogućoj intervenciji države, Marić je kazao: "Siguran sam da će samo vodstvo kompanije iznaći načine kako da izađe iz ove situacije". Istaknuo je i da će se, ako do toga dođe, izuzeti iz odlučivanja vezanih uz Agrokor, s obzirom na to da je nekad radio u tom koncernu.
Istoga dana Moody's objavljuje detaljniju ocjenu zašto je početkom godine smanjio rejting Agrokoru. Pojasnio je da, zahvaljujući refinanciranju koje je obavljeno krajem 2016., koncern nema značajnije otplate obveznica ili bankovnih kredita sve do 2018. Međutim, poručuje da je otkazivanje sindiciranog zajma u siječnju s kreditnog aspekta negativno, jer Agrokor ostaje ovisan o ograničenom brojku ruskih banaka.
Ta agencija ključnim ističe jasan plan kako bi se riješila isplata PIK zajmova (Payment In Kind – specifičan financijski instrument kojim se dužniku posuđuje novac na temelju imovine, a otplata se vrši na kraju ugovorenog razdoblja), koje je uzeo Agrokorov holding Adria kako bi financirao akviziciju Mercatora.
24. veljače – Moody's smanjuje izglede za rejting Agrokora iz stabilnih u negativne. Posljedica je to, poručuje, neizvjesnosti koje pritišću Agrokorov kreditni profil koji je ograničen još težim pristupom kreditnim tržištima, a treba stabilizirati svoju operativnu izvedbu i zaduženost u vrijeme kada Adria treba riješiti otplatu svojih PIK zajmova.
Neuspjeh u refinanciranju PIK-ova potencijalno bi mogao voditi povećanju dugova grupe ili 8. ožujka 2018. ili 8. lipnja 2018. kada PIK-ovi dospijevaju na naplatu, što bi moglo izazvati promjenu kontrole.
Moody's, nadalje, smatra da su Agrokorove obveze prema dobavljačima visoke za tu industriju, dosežu 16,2 milijarde kuna.
U ožujku je uslijedila bura na političkoj sceni nakon vijesti o sastanku premijera Plenkovića i Ivice Todorića, dok su cijene dionica Agrokorovih kompanija oštro pale nakon optužbi iz ruske VTB banke za nepravilnosti u poslovnim knjigama.
14. ožujka – Nakon niza medijskih napisa, Vlada je priopćila da je nedavno održan sastanak predstavnika vlasti i Agrokora: "Vlada prati situaciju u Agrokoru zbog njegove važnosti za hrvatsko gospodarstvo. Upoznati smo sa snižavanjem kreditnog rejtinga Agrokora i u više smo navrata naglasili odgovornost vlasnika i uprave za sveukupno poslovanje kompanije. U tom kontekstu održan je i sastanak predstavnika Vlade, Hrvatskog sabora i Agrokora. Informirani smo da tvrtka poduzima napore i razmatra različite opcije za stabilizaciju svog poslovanja. Želimo da u tome uspiju i pratit ćemo situaciju pozorno i dalje".
Na sastanku su bili vlasnik Agrokora Ivica Todorić i šef financija Ivan Crnjac, premijer Plenković, predsjednik Sabora Božo Petrov, te ministri Zdravko Marić i Martina Dalić.
5. ožujka – Vijest o sastanku u Vladi o Agrokoru izazvala je niz reakcija na političkoj sceni. Predsjednik Sabora Petrov izjavio je da je Ivica Todorić odgovoran za stanje u Agrokoru, pa od njega očekuje da povuče racionalne poteze: "Država neće spašavati Todorića, već će braniti gospodarski sustav i štititi po potrebi interese Hrvatske, jer Agrokor je po broju svojih tvrtki i onih koje posluju s njim strateška kompanija za gospodarstvo".
Predsjednik SDP-a Davor Bernardić ustvrdio je "kad se ljulja Agrokor, ljulja se i cijela Hrvatska" i poručio: "SDP će podržati svako dobro rješenje u interesu prije svega 40 tisuća onih koji rade u Agrokoru i ne smiju završiti na ulici te još toliko koji rade za dobavljače".
Osvrnuvši se na to treba li se Z. Marić, bivši zaposlenik u Agrokoru, izuzeti iz odlučivanja o Agrokoru, Bernardić je rekao da je Marić kao ministar financija prvi pozvan da sudjeluje u procesu.
"Svatko dolazi od nekud, svi na javnim dužnostima i prije su negdje radili i to ne smije biti ograničavajuća ili diskriminirajuća okolnost. Ali, sasvim sigurno, kad odlučuješ o poduzeću u kojem si još jučer bio zaposlen, tada si pod povećalom", zaključio je.
Predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak izjavio je, pak, kako se Z. Marić treba izuzeti iz slučaja: "Mislim da se sigurno mora izuzeti iz ove priče, ali sa svojim znanjima i spoznajama i iskustvima iz vremena rada u Agrokoru treba dati informacije što se događa i kako je do toga došlo".
Premijer Plenković pozvao je, pak, na smirivanje: "Apeliram na sve da malo smire loptu. Dakle to što mi danas raspravljamo o sastancima koji su se odvili prije nekoliko tjedana nije nikakav razlog za bilo kakvu dramu niti bilo kakvu uznemirenost".
Ponovio je kako su za vođenje Agrokora odgovorni prije svega vlasnik i Uprava i dodao: "Ono što je interes mene kao predsjednika Vlade i interes države je da sve što je vezano uz Agrokor nema negativnih reperkusija na stabilnost gospodarstva i financijskog sustava".
Ministar financija Z. Marić također je dao izjavu, s obzirom na špekulacije da Agrokorov porezni dug doseže 6 milijardi kuna.
"Po pitanju poreznih odnosa zasad nisu uočeni nikakvi pojavni oblici koji bi ukazivali na nekakvo izvanredno stanje, odnosno da sežu u sferu toga da treba alarmantno djelovati", izjavio je ministar, istaknuvši da su svi porezni propisi jednaki za sve porezne obveznike i da "spekulacije koje su se pojavile po pitanju iznosa poreznog duga svakako treba demantirati".
A nakon što je navečer održana sjednica Predsjedništva SDP-a, njegov član Siniša Hajdaš Dončić kazao je kako SDP traži da se Vlada aktivno uključi i zaštiti zaposlenike Agrokora i dobavljače.
"Stav je SDP-a da je problem Agrokora postao hrvatski problem jer direktno zapošljava oko 2 posto ukupne radne snage u Hrvatskoj, a indirektno, s dobavljačima, 5 ili 6 posto. On izravno utječe na 2 do 3 posto BDP-a. Tražimo da Vlada posebnu pozornost posveti onim dobavljačima koji se ne mogu snaći i koji će bolan proces restruktuiriranja najviše udariti", rekao je Hajdaš Dončić.
Poručio je i da SDP ne zanima pitanje vlasništva i obitelji Todorić jer se, kako je istaknuo, "bogati uvijek za sebe sami pobrinu".
15. ožujka – Nakon burnih reakcija na političkoj sceni i oštrog pada cijena dionica kompanija iz sastava Agrokora, koncern je priopćio "kako zajedno sa svojim partnerima analizira sve moguće opcije stabilizacije poslovanja društva, posebno vodeći računa o zaposlenicima, dobavljačima, investitorima, potrošačima i ostalim partnerima. Imamo izrazitu podršku naših investitora koji aktivno sudjeluju u procesu i javnost ćemo pravodobno izvijestiti o postignutim rezultatima".
Bloomberg je, pak, objavio kako Agrokor razgovara sa Sberbankom o financiranju od 300 milijuna eura te da je 100 milijuna već osigurano.
17. ožujka – Iz Agrokora su izvijestili da koncern "godišnje hrvatskoj državi plaća 3 milijarde kuna poreza, od čega više od polovine ide na PDV, nakon toga veći dio na doprinose, dok je ostatak porez na dobit. Konstrukcije da je Agrokor dužan 6 milijardi kuna značile bi da 2 godine nije platio porez državi, a istina je da na današnji dan Agrokor nema dospjelih obveza što se tiče poreza prema državi“.
18. ožujka – Bloomberg je objavio razgovor s prvim zamjenikom direktora Sberbanke Maksimom Poletaevom koji je kazao da banka, kao najveći vjerovnik, ne želi preuzeti Agrokor nego priprema tromjesečni plan likvidnosti koji bi trebao ubrzo biti odobren.
Poletaev je rekao kako još ne mogu procijeniti koliko je dodatnog financiranja potrebno. Unajmili su, kaže, stručnjake jer žele razumjeti zašto se tvrtka sa stabilnim poslovanjem suočila s krizom likvidnosti, a nakon što se ta glavna kriza riješi, Sberbanka će razmišljati o mogućnosti dugoročnog restrukturiranja duga Agrokora.
"Vjerojatno će imati smisla da prodamo neke dijelove tvrtke koji nisu bitni za temeljno poslovanje, kao i da potražimo investitore s ogromnim iskustvom u toj industriji", rekao je Poletaev.
19. ožujka – Agrokor je uputio izjavu za javnost zbog, kako ističe, raznih informacija, među kojima je velik broj nepotpunih i netočnih: "Želimo ponoviti da je Agrokor najveća hrvatska i regionalna kompanija, koja ima snažne brendove, jaku tržišnu poziciju i kvalitetne zaposlenike … Pozicija i opstojnost Agrokora i njegovih kompanija nije upitna. Menadžment kompanije, zajedno s ključnim investitorima, radi na repozicioniranju sustava i novom poslovnom modelu kojim će zaštititi interese svih svojih dionika … Odabrani model uskoro će biti prezentiran svim ključnim partnerima i zaposlenima".
20. ožujka – Predsjednik Sabora Božo Petrov izjavio je da će Vlada braniti Agrokor kao gospodarski sustav, a ne njegova vlasnika Todorića, za što postoji nekoliko modela, a među njima nije nacionalizacija o čemu se špekuliralo. Naveo je jedan.
"To je klasični 'in and out' potez. U trenutku kada vam se ruši kompletan gospodarski sustav ulazite, stabilizirate, konsolidirate tvrtku i nakon toga je dijelite, prodajete. A kada to napravite, hrvatske tvrtke mogu biti konkurentne i ono što se može dogoditi je da upravo to ostane u hrvatskim rukama", rekao je Petrov.
Kazao je i da je, nakon svega što su banke odradile u zadnjih 20 godina u Hrvatskoj, "blago sumnjičav da one imaju prosocijalnu, pronatalitetnu politiku, da ih je briga za male poljoprivrednike".
A predstavnici nekih od najvećih dobavljača Agrokora održali su prvi sastanak kako bi definirali zajedničke pozicije dok se rješava problem nelikvidnosti u Agrokoru. Obratili su se i Vladi koja je poručila da ih podržava u želji za otvorenijom i jasnijom komunikacijom s kompanijom i bankama, kao i u očekivanjima da budu upoznati i sudjeluju u procesima i planu restrukturiranja.
23. ožujka – Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa zaprimilo je tri prijave protiv ministra financija Z. Marića u kojima se problematizira da je prije stupanja na ministarsku dužnost bio zaposlenik koncerna Agrokor. Povjerenstvo je dužno odlučiti o tim prijavama nakon što prikupi sve podatke, kazala je predsjednica Povjerenstva Dalija Orešković.
24. ožujka – Potpredsjednica Vlade Martina Dalić najavila je kako će Vlada uskoro donijeti poseban zakon koji bi se primjenjivao samo na 'sistemski važne kompanije', koje imaju najmanje 8.000 zaposlenika i najmanje milijardu eura duga koji kompanija sama više ne može servisirati, a u cilju zaštite gospodarstva kada se takva kompanija suoči s poteškoćama koje ne može sama riješiti.
"Osnovni je cilj specijalnog zakona stvoriti uvjete za isplatu dobavljača i normalno poslovanje kompanije dok traje poslovno, vlasničko i drugo restrukturiranje. Voljela bih da se ovaj zakon nikada ne primijeni ni na jednu kompaniju", rekla je Dalić.
27. ožujka – Predsjednik Agrokora Ivica Todorić sastao se s predstavnicima 30-tak dobavljača koje je informirao o trenutnim aktivnostima i planovima u procesu stabilizacije koncerna.
"Potvrđeno je i da će se menadžment kompanije u potpunosti založiti da rokovi plaćanja budu u skladu s ugovorenima. Vezano uz proces restrukturiranja koncerna, a kojem su dobavljači dali značajan doprinos, učinit će se sve na zaštiti njihove izloženosti prema koncernu. Potvrđen je obostrani interes za nastavak poslovne suradnje s ciljem zajedničkog rasta. Dobavljači su istaknuli da je Agrokor jedan od njihovih najznačajnijih partnera te su spremni i dalje dati snažnu podršku u restrukturiranju kompanije, ali isto tako očekuju da će se u tom procesu maksimalno štititi njihovi interesi", priopćeno je iz Agokora.
Dobavljači Agrokora poručili su, pak, kako očekuju u kratkom roku jasan i transparentni plan servisiranja dugova prema njima te jasan stav financijskih vjerovnika kakav prioritet daju dobavljačima u naplati.
29. ožujka – Prvi zamjenik izvršnog direktora ruske banke VTB Jurij Solovjev kazao je za Reuters da skupina kreditora Agrokora namjerava ovog tjedna potpisati 'standstill' sporazum o mirovanju obveza.
"Razdoblje mirovanja bit će u početku relativno kratko… trajat će tjedan ili mjesec dana", kazao je Solovjev, istaknuvši kako je oformljena skupina kreditora kojom predsjeda Sberbank i da kreditori očekuju izradu plana restrukturiranja, a razmotrit će i opciju prodaje dijela Agrokorova poslovanja radi smanjenja duga.
Po njegovim riječima, problemi u kompaniji nastali su zbog nepravilnosti u vođenju poslovnih knjiga za što su odgovorni vlasnici i menadžment.
Na prve reakcije nije trebalo dugo čekati. Saborski zastupnik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić kazao je da SDP poziva nadležne institucije – Poreznu upravu, DORH i HANFA-u – da istraže postoje li kakve financijske makinacije oko Agrokorovih bilanci.
Točku na 'i' toga je dana stavila agencija Moody's, smanjivši kreditni rejting Agrokora drugi put od početka godine, s prijašnjih B3 na Caa1, a vjerojatnost bankrota na Caa1-PD s B3-PD.
„Naše je stajalište da kompanija više nije u stanju održavati visoku razinu obveza prema dobavljačima, što može ograničiti njezinu likvidnost. Kompanija ima ograničena sredstva za dodatne izvore likvidnosti zbog svog ograničenog pristupa kreditnim tržištima i oslanjanja na ograničeni broj banaka“, navodi u izvješću Moody's.
30. ožujka – Sumnje VTB banke u nepravilnosti u financijskim izvješćima izazvale su oštar pad cijena dionica Agrokorovih kompanija, pa je Crobex indeks na Zagrebačkoj burzi potonuo više od 3 posto, a uzburkala se i politička scena.
Predsjednik Sabora Božo Petrov podnio je kao fizička osoba kaznenu prijavu protiv Uprave Agrokora na čelu s Ivicom Todorićem zbog navodnog lažiranja financijskih izvještaja.
"Što se tiče gospodina Todorića, mislim da je ono što je izašlo u medijima sigurno nešto što pobuđuje sumnju', kazao je Petrov i pozvao institucije da rade svoj posao.
Zastupnik Živog zida Ivan Pernar prozvao je, pak, ministra financija Z. Marića da je kao bivši direktor u Agrokoru znao za stanje u koncernu, a ipak je, kao predsjednik Nadzornog odbora HBOR-a, dopustio da ta banka Agrokorovim tvrtkama u prosincu 2016. dade kredit.
"Hineći da nema veze s tim, izuzeo je sebe iz odluke, a znao je da je Agrokor pred bankrotom, čime je zapravo HBOR oštećen za milijune kuna koje nikad neće biti vraćene", izjavio je Pernar.
Referirao se i na izjave ruskih investitora kako su financijska izvješća vjerojatno bila "frizirana": "Ako je Marić znao da su izvješća lažirana, zašto je dao kredit Agrokoru preko HBOR-a. S druge strane, ako nije znao da su izvješća lažirana, pitanje je kakve su njegove kompetencije kao ministra ako u vlastitoj firmi ne zna kako posluje".
31. ožujka – Vlada je Saboru uputila prijedlog zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja. Po popularno nazvanom "lex Agrokoru", Vlada bi predložila izvanrednog povjerenika kojeg onda odobrava Trgovački sud u Zagrebu, i to ili na zahtjev samog dužnika ili na zahtjev vjerovnika, ali uz suglasnost dužnika.
"Ne radi se o nikakvoj nacionalizaciji ili bilo kakvom državnom intervencionizmu koji bi bez privole ugrozio bilo čije vlasništvo. Ovaj zakon poštuje Ustav, nepovredivost prava vlasništva, kao i slobodnu poduzetništva", istaknuo je premijer Plenković.
Izvanredni povjerenik ima zadatak osigurati redovito poslovanje kompanije, omogućiti svježu likvidnost i krenuti u proces restrukturiranja u cilju održivosti tvrtke i očuvanja radnih mjesta. Institut prinudne uprave mogao bi trajati najviše 15 mjeseci, a ako postupak stabilizacije i restrukturiranja ne uspije kompanija bi išla u stečaj.
I dok je Vlada usvajala 'lex Agrokor', SDP-ov zastupnik Gordan Maras pozvao je u Saboru Klub Mosta da kaže uživa li ministar financija Z. Marić povjerenje Mosta.
Maras smatra da Most, koji je prijavio Upravu Agrokora, očito ima informacije koja su se kaznena djela događala u tvrtki. "Ne može povjerenje Mosta i Sabora imati osoba koja je do prije godinu dana usko surađivala s Upravom, po Mostu, osumnjičenom za kaznena djela", kazao je Maras.
Ivan Vilibor Sinčić iz Živog zida ne spori Petrovljevu prijavu protiv Todorića, no pita gdje je prijava protiv ministra Z. Marića i pet drugih ministara koji sjede u HBOR-u koji je, kaže, odobrio "božićni kredit" Todoriću znajući za stanje u Agrokoru i da se kredit neće moći vratiti.
Ministar financija Z. Marić kazao je, pak, kako ne osjeća pritisak da podnese ostavku, da su prozivke političke oporbe neutemeljene i da u njegovoj odgovornosti, dok je bio u Agrokoru, nije bila izrada financijskih izvješća.
Gospodarsku je scenu, pak, pokušao smiriti guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić koji je u intervjuu kazao da će sistemski rizici za hrvatsko gospodarstvo zbog Agrokora prvenstveno ovisiti o tome na koji će se način restrukturirati njegovi dugovi i kompanija, dok je bankarski sustav stabilan.
A rizici po Agrokor su porasli jer su se toga dana računi Agrokora, Leda, Belja, Jamnice, Tiska i PIK Vrbovca našli u blokadi, nakon što su neki od Agrokorovih dobavljača pokrenuli postupke prisilne naplate svojih potraživanja.
Bura na političkoj sceni u ožujku prerasla je u travnju u uragan nakon što se raspala vladajuća koalicija između HDZ-a i Mosta zbog sukoba oko ministra financija Z. Marića, dok je dio vjerovnika pokušao provesti svoj plan o kontroli nad Agrokorom, a Todorić 'spremao kofere'.
2. travnja – Na snagu stupa 'standstill' aranžman, odnosno moratorij na postojeće bankarske obveze Agrokora, poručile su banke iz odbora financijskih vjerovnika. Predsjednik Uprave Sberbank Hrvatska Mario Henjak je istaknuo kako imaju "jasan plan, jasne korake što sve treba napraviti u sljedećim danima – od usuglašenosti s postojećim vlasnicima i menadžmentom Agrokora, promjene menadžmenta, preko ubrizgavanja dodatnih novčanih sredstava u kompaniju i aktivno restrukturiranje kompanije".
3. travnja – Nakon sastanka 50-ak dobavljača Agrokora, član Uprave Francka Josip Budimir istaknuo je da su dobavljači jedinstveni u svojim zahtjevima prema bankama i da imaju više uvjeta za pristup 'standstill' aranžmanu.
Premijer Plenković kazao je, pak, nakon sastanka s dobavljačima, kako "Vlada intenzivno radi na smirivanju ukupnog političkog i ozračja u javnosti glede situacije u kompaniji. Vodimo dijalog i s kompanijom i s dobavljačima i s predstavnicima kreditora".
Smirivanju situacije pridonio je i predsjednik Sabora i Mosta Božo Petrov koji je kazao da ministar financija u ovom trenutku uživa podršku Mosta, ali da bi "volio da se ispitaju apsolutno sve okolnosti oko gospodina Marića, pa ako se pokaže nešto, onda će Most djelovati po tom pitanju".
4. travnja – U Zagreb je stigao Antonio Alvarez III, glavni direktor za restrukturiranje u Europi u konzultantskoj kući Alvarez&Marsal i kazao da je situacija u Agrokoru vrlo zahtjevna, da je bitno vrijeme te da nema jamstava da će se uspjeti.
"Ovo je jedna od najizazovnijih situacija s kojom ćemo se suočiti", kazao je Alvarez i istaknuo da ne radi za nikoga, osim za tvrtku i sve njezine dionike.
Da će Antonio Alvarez III doći na mjesto čelnika za restrukturiranje u Agrokoru neslužbeno je najavljeno u medijima, kao i da je ruski Sberbank angažirao Alvarez&Marsal za pronalazak izlazne strategije u Agrokoru.
5. travnja – Premijer Plenković poručio je da "lex Agrokor" nije zakon za Ivicu Todorića, već zakon kojim država i Vlada štite interese financijskog sustava, gospodarstva, radnika i zaposlenika Agrokora, OPG-a, dobavljača i svih dionika koji su trenutno uključeni u procese povezane s tim koncernom.
"Scenarij A", kaže Plenković, odvija se trenutno: "Vlasnik i Uprava kroz dijalog sa zainteresiranim dionicima nastoje pronaći rješenje, a ono podrazumijeva svježu likvidnost. Svježi novac treba poslužiti za poslovanje, plaće radnika, namirenje poreznih obveza i isplate dospjelih obveza prema dobavljačima, svima koji su oslonjeni na poslovanje naše najveće kompanije".
Zakon je, kazao je, pisan na temelju sličnih situacija u drugim državama EU-a koje su posezale za posebnim pravnim režimima i nastojale riješiti problem u najboljem interesu države i općeg dobra.
"Okolnosti su izvanredne i zahtijevaju izvanredno djelovanje", izjavio je Plenković u Saboru nakon što je zastupnicima predstavio "lex Agrokor", pojasnivši da je to 'plan B', ako ne uspije 'plan A', odnosno ako u Agrokoru kreditori, dobavljači, uprava i vlasnik ne pronađu rješenje za probleme.
Istu večer Plenković se u Banskim dvorima sastaje s Antoniom Alvarezom III i poručuje: "Mislim da je najbitnija poruka hrvatskoj javnosti, medijima i za sve aktere u ovoj cijeloj situaciji da se u ovom trenutku i zakonskim okvirom i signalom prema potencijalnim kreditorima pošalje poruka povjerenja, restrukturiranja, dugoročne održivosti poslovanja kompanije i stabilnosti gospodarstva".
No, raspoloženje je pokvarila agencija Standard & Poor's koja je tu večer snizila dugoročni i kratkoročni rejting Agrokoru sa'B-/B' na 'CC'. Taj potez objašnjava stajalištem da će Agrokor vjerojatno morati proći kreditno restrukturiranje pod nepovoljnim uvjetima, što bi se izjednačilo sa stečajem po kriterijima S&P-a.
6. travnja – Agrokorovi dobavljači dali su rok od 24 sata da se riješe njihovi problemi, a onda kreću obustave isporuka robe, poručio je predsjednik Uprave Dukata Alen Fontana nakon sastanka dobavljača.
"Dobavljači žele riješiti svoj egzistencijalni problem, jedino oni upumpavaju svježi novac u Agrokor. To nije održivo, govorim o 24 sata, onda kreću obustave", rekao je Fontana. Na pitanje je li rješenje "lex Agrokor", kazao je da su sve kombinacije otvorene i da će podržati svaku opciju u smjeru rješavanja problema jer, "ovo nije pitanje jedne kompanije, nego lanca od 100.000 ljudi koji ovise o raspletu ovog problema".
Istoga dana Sabor je većinom glasova donio "lex Agrokor". Od 131 prisutnog zastupnika, za zakon su glasovala 83 zastupnika, 46 ih je bilo protiv, a dva suzdržana.
Ravnateljstvo policije potvrdilo je, pak, da policija temeljem naloga Državnog odvjetništva "provodi izvide" u Agrokoru.
7. travnja – Uprava Agrokora podnijela je zahtjev za aktivaciju "lex Agrokora", a u priopćenju koncerna prenosi se i izjava Ivice Todorića: "Odluku donosim u uvjerenju kako je to u najboljem interesu za svakog pojedinog zaposlenika, partnera, dobavljača, svih drugih dionika te cjelokupnog gospodarstva … Još jednom pozivam sve one koji mogu doprinijeti da Agrokor nesmetano nastavi s radom, da se sačuvaju radna mjesta i da se omogući daljnji razvoj, da učine sve u svojoj moći da se to i ostvari. Četrdeset godina sebe uložio sam u izgradnju cijele Hrvatske i regije, stoga sam ponosan čovjek jer sve što sam izgradio danas sam svojim potpisom predao hrvatskoj državi".
Istoga dana koordinacija proizvođača i dobavljača Agrokora izvijestila je kako od subote kreće obustava isporuke roba tom koncernu: "Od sutra kreće obustava isporuke roba, osim svježeg kruha, koja će trajati do dogovora s bankama".
Dobavljači su poručili i da su voljni održati funkcioniranje sustava, ali da istodobno banke nad njima rade ovrhe. Napominju i da je kreiran 'monstrum' od faktoring tržišta, što je trajalo dugi niz godina, a rađeno je za Agrokor.
8. travnja – Tih dana sastanci dobavljača bili su redovna pojava jer je kriza bila na vrhuncu, a interesi dobavljača, banaka i ostalih sudionika nisu bili usuglašeni.
Nakon novog sastanka predstavnici Koordinacije proizvođača i dobavljača Agrokora kazali su da već u ponedjeljak očekuju poziv na sastanak s budućim povjerenikom u Agrokoru, kojemu će iznijeti svoje osnovne zahtjeve kako bi nastavili isporuke robe Konzumu.
Marica Vidaković, prokuristica Kraša, ocijenila je da se radi o najvećoj krizi od Domovinskog rata i pozvala političare da riješe problem, a ne da skupljaju poene jer su, kazala je, "dobavljači u posljednja dva mjeseca upućivali apele svim političkim elitama, a oni ih nisu čuli".
Istoga je dana Miro Bulj, saborski zastupnik Mosta, najavio da će podnijeti kaznenu prijavu protiv Hrvatske narodne banke, guvernera Borisa Vujčića, Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) i svih koji su Todoriću omogućili da aktivira mjenice bez pokrića od 10 milijardi kuna i tako zadire u monetarni sustav.
Poručio je i da očekuje kako će se nekadašnjem čelnom čovjeku Agrokora oduzeti imovina i da će uskoro biti na putu za Remetinec. Rekao je i da ministar Z. Marić nema njegovu potporu te da država nema ministra financija.
10. travnja – Vlada je donijela odluku da za izvanrednog povjerenika u Agrokoru predloži Antu Ramljaka. Potom ga je Trgovački sud u Zagrebu imenovao povjerenikom te zabranio pokretanje i vođenje parničnih, ovršnih, upravnih i postupaka osiguranja i dr. protiv Agrokora i njegova 24 povezana i ovisna društva u Hrvatskoj, a čime se omogućuje deblokada računa koncerna i njegovih tvrtki.
"Današnji dan je početak sustavnog, temeljitog rješavanja krize i prije svega prva faza procesa restrukturiranja Agrokora. Ključno je da dođe do svježe likvidnosti, dakle novih sredstava koje su vjerovnici, banke spremne dati Agokoru. Na taj način, do Uskrsa osigurat će se i isplate plaće zaposlenicima", poručio je Plenković.
Ante Ramljak kazao je, pak, kako slijedi "bitka za Agrokor, zaposlenike Agrokora, dobavljače, vjerovnike… i pred nama je bitka da se ovaj poslovni problem u Agrokoru ne prelije na cijelo gospodarstvo".
Istoga dana premijer je, nakon sastanka s bankarima, kazao da predstavnici vjerovnika podržavaju zakonski i institucionalni okvir za Agrokor te će osigurati prvu tranšu likvidnosti za taj koncern.
Osvrnuvši se na problem mjenica, Plenković je kazao da su banke izrazile razumijevanje za posebnost toga problema: "Iskoristit ćemo sve mehanizme da se nađe rješenje u kojem bi onaj koji je bio krajnji korisnik tih sredstva, na kraju ta sredstva i vratio".
Istoga dana, samo četiri dana od donošenja "lex Agrokora", Ustavnom sudu poslan je i prvi prijedlog za ocjenu ustavnosti tog zakona koji je podnio doktor pravnih znanosti i medijski analitičar Goran Vojković jer je taj zakon, po njegovu mišljenju, suprotan s člankom Ustava koji poduzetničku i tržišnu slobodu opisuje kao temelj gospodarskog ustroja i propisuje da država svim poduzetnicima osigurava jednak pravni položaj na tržištu. Vojković ističe i da bi se zakoni trebali pisati za "opće i buduće situacije, a ne za neko konkretno poduzeće".
11. travnja – Izvanredni povjerenik Ramljak je najavio da će svim radnicima Agrokora plaće biti isplaćene ovih dana, no ne može reći točno stanje obveza Agrokora jer se "ne može pouzdati ni u jednu brojku" iz zadnjeg financijskog izvješća. Poručio je, međutim, kako se vode pregovori s klubom banaka o financiranju u iznosu do 150 milijuna eura.
Istoga dana Hrvatska narodna banka (HNB) priopćila je da je od 2012. do 2016. provela 27 nadzora izloženosti banaka sustavu Agrokor u kojima su u 16 banaka utvrđene nepravilnosti i naložene mjere te adekvatna ograničenja, kojima je izloženost banaka Agrokoru smanjena za više milijardi kuna.
"Time je pravovremeno spriječeno da trenutna situacija u sustavu Agrokora aktivira sistemski rizik u bankovnom sektoru sa svim negativnim posljedicama za gospodarstvo, građane i proračun", navodi se u priopćenju, koje je HNB objavio potaknut medijskim upitima o tome što je poduzeo u vezi izloženosti banaka Agrokoru.
Navečer je, pak, agencija Moody's već treći put od početka godine smanjila rejting Agrokora, za jedan stupanj, sa Caa1 na Caa2 te podigla vjerojatnost njegova stečaja sa Caa1-PD na CA-PD.
“Naša odluka da snizimo Agrokorov rejting odražava njegovu prijavu za restrukturiranje sukladno hrvatskom zakonu, što po našem mišljenju čini stečaj visoko vjerojatnim. Ona isto tako uzima u obzir neizvjesnosti oko samog procesa restrukturiranja, budući da sposobnost kreditora da vrate svoj novac ovisi o brojnim faktorima koji će se vidjeti tijekom vremena”, poručio je Moody's.
12. travnja – Sberbank je spreman Agrokoru odobriti novo financiranje radi spašavanja kompanije pod uvjetom da stabilizacijski kredit od 100 milijuna eura, koji je odobrio Agrokoru ranije ove godine, bude tretiran kao najstarija tražbina, rekao je Bloombergu prvi zamjenik predsjednika Sberbanka Maksim Poletaev.
"Da nije bilo našega kredita, situacija bi u ovom trenutku bila puno teža i već bi nastupio kolaps. Ako naš uvjet ne bude prihvaćen, naše sudjelovanje bit će neznatno", rekao je Poletaev.
Predsjednik Uprave Sberbank Hrvatska Mario Henjak pojasnio je kako je od tog kredita 75 milijuna eura išlo za plaćanje dobavljača, 21 milijun eura za plaćanje poreznih obveza i 4 milijuna za plaće zaposlenika.
A na prozivke s političke i gospodarske scene da je središnja banka sukrivac za sadašnju situaciju u Agrokoru, guverner HNB-a Boris Vujčić kazao je u intervjuu: "… danas pričati da se nije znalo što se događa oko koncerna Agrokor… Tko u to vjeruje? Ta kolektivna amnezija je vrlo zanimljiva". Na pitanje novinara želi li reći da su svi sve znali, da Agrokor raste na nerealnim osnovama, a sad se svi prave nevini, Vujčić je odgovorio: "Agrokor, dobavljači, banke, faktorinzi… Tko nije znao?"
13. travnja – Ante Ramljak izvijestio je da je s četiri hrvatske banke potpisan ugovor o kreditu u iznosu od 80 milijuna eura: "Mislim da smo napravili veliku stvar. Isto tako, sve plaće su isplaćene. Dodao je da će se razgovori sa Sberbankom oko daljnjeg kreditiranja Agrokora nastaviti. U ugovorenom kreditnom aranžmanu, naime, ne sudjeluju ruske Sberbank i VTB banka.
20. travnja – Sberbank planira izdvojiti rezervacije za kredite Agrokoru u razmjeru od 50 posto, izjavio je čelnik te banke Herman Gref za ruske medije: "Trenutno pregovaramo s vladom i klubom kreditora o tome kakvo je restrukturiranje potrebno i što ćemo raditi dalje. Zasad je rano bilo što drugo komentirati".
21. travnja – SDP je u saborsku proceduru uputio prijedlog odluke o osnivanju istražnog povjerenstva za utvrđivanje činjenica koje su dovele do krize u Agrokoru, pri čemu je predsjednik SDP-a Bernardić kazao kako treba utvrditi okolnosti tijekom proteklih 27 godina koje su dovele do ove situacije u Agrokoru. Iz HDZ-a su poručili da nemaju problema ni sa jednim povjerenstvom, pa tako ni s povjerenstvom za Agrokor.
27. travnja – Agrokor Grupa je, u suradnji sa savjetnicima, utvrdila da bi moglo biti potencijalnih pogrešaka u financijskim izvješćima Grupe, a namjerava imenovati PricewaterhouseCoopers (PwC) revizorom za 2016., priopćeno je. Slijedom toga, Grupa moli da se dionici ne oslanjaju na njena financijska izvješća iz prošlosti dok provjere ne budu dovršene, a situacija razjašnjena.
Zbog toga je istoga dana Zagrebačka burza obustavila trgovanje dionicama osam Agrokorovih tvrtki – Leda, Belja PIK Vinkovci, Tiska, Vupika, Zvijezde, Žitnjaka i Jamnice. Time je zaustavljena agonija na burzi, s obzirom da su od početka godine cijene dionica Jamnice, Leda, Belja, Vupika i Zvijezde potonule oko 60 posto.
Toga dana drama se nije odvijala samo na burzi, nego i na političkoj sceni, s obzirom da je započeo raspad koalicije HDZ-a i Mosta.
27. travnja – Premijer Plenković je na sjednici Vlade naložio da se pripreme odluke o razrješenju trojice Mostovih ministara – Vlahe Orepića, Slavena Dobrovića i Ante Šprlje – jer su glasovali protiv prijedloga da Vlada odbije zahtjev SDP-a za pokretanjem povjerenja ministru financija Z. Mariću.
Premijer Plenković je prije glasovanja naglasio kako je Vladin stav da odbaci navode iz SDP-ova prijedloga, no prilikom glasovanja protiv je bilo troje Mostovih ministara, pa je Plenković zatražio njihovo razrješenje.
Objašnjavajući kasnije zašto je glasao protiv, ministar pravosuđa Ante Šprlje iz Mosta kazao je: "Odgovornost za nastalu situaciju moraju snositi ljudi koji su bili odgovorni za tu situaciju. Republika Hrvatska je putem HBOR-a dala kredit (Agrokoru), a netko nas je uvjeravao da je to u redu i da nema problema. Netko za to mora snositi odgovornost".
Plenkovićeva neočekivana odluka izazvala je pomutnju na političkoj sceni. Nakon početnog šoka, predsjednik Sabora i Mosta Božo Petrov idućega je dana kazao da će svi članovi Vlade iz Mosta podnijeti ostavke.
„Mi više nismo dio ove Vlade“, kazao je Petrov i poručio da će se Most uvijek boriti protiv kriminala koji se odvija u Agrokoru a koji, tvrdi, ovom potezom štite i Plenković i Z. Marić.
Plenković je, pak, idućih dana ponavljao kako su članovi Mosta „prvi koji su bez rasprave i argumenata digli ruke protiv Marića, a to nije moglo proći bez reakcije i odgovora".
Uslijedio je burni tjedan u kojemu su svi prebacivali krivnju na one druge, raspravljalo se o saborskim procedurama – hoće li se prvo smijeniti Petrova s čela Sabora ili će se prije raspravljati o povjerenju ministru Z. Mariću, pitanju koje su pokrenuli oporbeni parlamentarni zastupnici.
Napokon, nakon napetog pojedinačnog glasanja u Saboru 4. svibnja, oporbi je nedostajao jedan glas za smjenu Marića. Tako je Marić ostao ministar, a u raspletu političke situacije čelnik Mosta Petrov ostao je bez mjesta predsjednika Sabora.
Na njegovo mjesto došao je Gordan Jandroković iz HDZ-a, dok je nakon dugih i neizvjesnih pregovora u lipnju u vladajuću koaliciju ušao okrnjeni HNS, kojega je zbog koaliranja s HDZ-om napustilo nekoliko istaknutih saborskih zastupnika.
I dok je svibanj obilježila kriza Vlade, u pozadini su se odvijali pregovori o novom kreditu Agrokoru i rješavanju problema dobavljača, a Ramljak je izvijestio da su dugovi Agrokora premašili 40 milijardi kuna.
8. svibnja – Agencija Standard & Poor's snizila je kreditni rejting Agrokora sa CC/negativno/C na SD/–/SD, zbog tog što koncern 1. svibnja nije platio kupon na svoju 300 milijuna eura vrijednu obveznicu.
Ta rejting agencija navela je da je Hrvatska donijela "lex Agrokor" koji ograničava koncernu plaćanje kamata ili glavnice po njegovim dugovima tijekom idućih 12 mjeseci. Ističe i da je, prema 'standstill' sporazumu Agrokora s najvećim kreditorima, plaćanje bankovnih dugova trenutno zamrznuto. "Prema našim kriterijima, smatramo da je sve ovo navedeno jednako stečaju", poručio je S&P.
11. svibnja – Europska komisija smanjila je u proljetnim prognozama procjenu rasta hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2017. s prethodnih 3,1 na 2,9 posto. U izvješću navodi kako su u prvom kvartalu maloprodaja i turizam imali snažne rezultate, a povjerenje je bilo na rekordnoj razini. No, industrijska se proizvodnja blago smanjila.
Komisija navodi da je to vjerojatno povezano s krizom u Agrokoru: "Problemi koji su se pojavili u prvom dijelu godine mogli bi usporiti potrošnju i posebno investicije te utjecati na povjerenje. Unatoč tim poteškoćama, pozitivni trendovi iz 2016. trebali bi se nastaviti".
Istoga je dana Vlada na zahtjev Državnog odvjetništva iz proračunskih zaliha odobrila 5 milijuna kuna za podmirenje troškova DORH-a vezanih uz utvrđivanje mogućih nepravilnosti u Agrokoru.
"Ovime jasno pokazujemo da je Vladi u interesu na zakonit i institucionalan način pomoći nadležnim institucijama da do kraja rasvijetle sva zbivanja u Agrokoru te, ako je to potrebno, pokrenu i odgovarajuće kaznene postupke”, istaknuo je premijer Plenković.
Agrokor je, pak, izvijestio da su krajem ožujka dugovanja koncerna iznosila 40,4 milijarde kuna, pri čemu je najveći dug prema financijskim vjerovnicima, 24,5 milijardi kuna. Dugovanja po mjenicama su 7,37 milijardi kuna, zajmovi dobavljača 6,24 milijarde kuna, ostali zajmovi 1,56 milijardi kuna, a odgođena porezna obveza i ostalo 435 milijuna kuna. Dospjele kamate iznose 406 milijuna kuna.
16. svibnja – Prvi put od izbijanja krize u Agrokoru, Ivica Todorić komentirao je stanje u koncernu te u izjavi za tjednik Nacional kazao kako bi glavni cilj trebao biti spasiti Agrokor i sva radna mjesta te riješiti problem s dobavljačima.
"O poslovanju Agrokora tjednima se plasiraju neistine. U koncernu nema nepokrivenih zaduženja, može se dokumentirati ulaz i izlaz svake kune, a ukupna zaduženost i vrijednost koncerna su u balansu", kazao je, među ostalim, Todorić svojim osobnim savjetnicima, piše Nacional.
Premijer Plenković kazao je, pak, da će o svemu sud dati revizija: "Jedna od četiri svjetske top kompanije koje se bave revizijom pregledat će knjige i nakon toga ćemo detaljnije vidjeti o čemu se ovdje radi. Nitko od nas nema detaljan uvid u njihove financijske knjige, pa stoga ne možemo donositi apriorne sudove".
23. svibnja – Izvanredni povjerenik Ramljak podnio je Trgovačkom sudu u Zagrebu tužbene zahtjeve za pobijanje aneksa ugovora o radu trojice članova bivše Uprave Agrokora, Ivice i Ante Todorića te Ivana Crnjca, zbog potencijalnog štetnog utjecaja ovih aneksa na buduće poslovanje kompanije.
U priopćenju je pojašnjeno da je taj aneks ugovora potpisan deset dana prije otvaranja procesa izvanredne uprave u Agrokoru, a mogao bi kompaniji nanijeti veliku materijalnu štetu jer je njime ugovoreno da će Agrokor snositi svu štetu koja bi bivšim članovima Uprave mogla nastati zbog eventualnih sudskih, upravnih, arbitražnih i drugih postupaka usmjerenih prema njima zbog radnji i/ili propuštanja koje su oni kao menadžeri činili u svojstvu članova Uprave Agrokora.
29. svibnja – Premijer Plenković razgovarao je u Vladi s prvim zamjenikom predsjednika uprave Sberbanke Maksimom Poletaevom, koji je nakon razgovora novinarima kazao da bi se trebalo naći rješenje oko Agrokora te da će nastavak financiranja koncerna ovisiti o "razini suradnje".
Plenković je, pak, kazao kako u razgovoru nije bilo ni riječi o tome da bi država preuzela teret dugova Agrokora, te je naglasio kako je interes Sberbanke u vezi Agrokora bio isključivo poslovnog, odnosno komercijanlog karaktera te "nema nikakvog dodatnog elementa koji bi trebao stvarati ozračje širih geopolitičkih i geostrateških interesa".
Ante Ramljak ocijenio je da je s predstavnicima Sberbanka imao otvoren i konstruktivni razgovor, da su razgovarali i o novom modelu financiranja koncerna u kojem je ruskoj banci ponuđeno da sudjeluje. Pojasnio je i shemu kreditiranja s 'roll-up' mogućnošću, što znači da će se za jednu kunu uloženu u novi dug priznati jedna kuna ili manje starog duga kojeg će se moći prenijeti u prvenstvo naplate, kao senior financiranje.
30. svibnja – Objavljeno je mjesečno izvješće o gospodarskom i financijskom stanju u kojem se ocjenjuje da Agrokor nije imao poslovni plan za 2017. te je bio u krizi upravljanja.
U izvješću se navodi da je izvanredna uprava zatekla stanje neisporuka kupcima, osobito u veleprodaji, u nekim su tvrtkama kasnile plaće, a otežan kontinuitet proizvodnje bio je u Jamnici, Ledu, Zvijezdi i PIK-u Vrbovec. Utvrđeno je i da u Agrokoru ne postoji adekvatno ustrojen sustav financijskog izvještavanja i kontrolinga za sustav takve veličine.
Prema podacima iz izvješća, zaključno s 31. ožujka 2017., pojedinačno najveći nebankovni kreditor bila je Adris Grupa s 967 milijuna kuna, a najveći neosigurani bankovni zajmodavac Sberbank s 8,16 milijardi kuna.
Koji dan kasnije Adris grupa priopćila je da su njezina potraživanja od Agrokora među najbolje osiguranima, među ostalim i zalogom na dionicama Jamnice i Konzuma, kao i zadužnicama koje su izdali Agrokor, Konzum i Jamnica.
31. svibnja – Predsjednik Uprave Atlantic grupe Emil Tedeschi ustvrdio je kako je vrlo vjerojatno da će Agrokorovi vjerovnici morati otpisati dio svojih potraživanja prema koncernu. Tedeschi je poručio da "svi moramo shvatiti da se ovo događa prvi put i da nismo do sada imali ovakvu korporativnu krizu". No, istaknuo je i da vjeruje "da ćemo svjedočiti rješenju koje će biti bolno za sve sudionike, ali ne toliko bolno da ne bi svjedočili rađanju nove kvalitete".
Početak lipnja obilježila je ofenziva ruskih banaka koje su upozoravale na ulazak špekulativnih fondova u Agrokora, na političkoj sceni pokrenuto je pitanje gubitaka mirovinskih fondova, dok je Vlada ustvrdila da se situacija u Agrokoru stabilizira.
1. lipnja – Sberbank neće sudjelovati u novom financiranju Agrokora jer smatra da uvjeti nisu pošteni, s obzirom da se jednaki uvjeti sudjelovanja u novom kreditu za Agrokor predlažu i bankama i špekulativnim fondovima, izjavio je za Bloomberg prvi zamjenik predsjednika Uprave Sberbanka Maksim Poletaev.
Izvanredni povjerenik Ramljak predložio je kreditorima novu shemu financiranja kompanije, tzv. roll-up, po kojoj bi im za iznos novog kreditiranja bio priznat povlašteni status i za ranije odobrene kredite.
"Kada smo mi molili takav status za naše tražbine od 100 milijuna eura, odbili su nas pozivajući se da to nije u skladu s 'lex Agrokorom', a sada te uvjete predlažu svima, uključujući fondove koji su kupili dug na tržištu za 30 do 35 posto njegove vrijednosti. Ne razumijemo tu logiku", rekao je Poletaev.
Idućega dana predsjednik Uprave Sberbanka Herman Gref ocijenio je da će investicijska klima u Hrvatskoj pasti ne postigne li se dogovor s hrvatskom vladom o kreditiranju Agrokora.
"Sberbank je obavio pregovore s Agrokorovim kreditorima, razgovori s Vladom će se nastaviti i ne bude li pronađen kompromis, investicijska privlačnost Hrvatske će pasti", rekao je Gref. Ruskim medijima kazao je i da pitanje što će se dogoditi a Agrokorom treba postaviti Vladi, a on ocjenjuje da Vlada "provodi aktivnosti koje potkopavaju prava kreditora i dogovore s njima".
3. lipnja – Agencija Moody's Investors Service smanjila je rejting Agrokora po četvrti put od početka godine, i to s prijašnjih Caa2 na Ca, zadržavši negativne izglede, te podigla vjerojatnost stečaja sa Ca-PD na D-PD jer koncern nije 1. svibnja platio kupon na svoju 300 milijuna eura vrijednu obveznicu.
"Moody's vidi rizik da bi neki vjerovnici, poput lokalnih dobavljača, mogli biti plaćeni prije međunarodnih vjerovnika. Nadalje, izdavanje dodatnog super višeg duga povrh 80 milijuna eura posuđenih 14. travnja 2017. povećalo bi podređenost postojećih dugova", navodi agencija.
U takvim okolnostima, Moody's smatra da bi vjerojatnost korporativnog povrata mogla pasti prema nižem kraju raspona od 35 do 65 posto, a da će izgledi za povrat viših neosiguranih izdanja vjerojatno biti manji od 35 posto.
6. lipnja – VTB banka predložit će promjenu dioničarske strukture Agrokora u okviru plana restrukturiranja duga koji pripremaju kreditori, izjavio je za Reuters zamjenik izvršnog direktora te ruske banke Jurij Solovjev.
"Kada smo donosili odluku o kreditu, financijska metrika kompanije bila je puno bolja, dug je bio znatno manji. Naknadno smo u poslovnim knjigama otkrili određene netočnosti, koje su, nakon mojih javnih istupa u ožujku, potaknule interne istrage u Agrokoru", kazao je Solovjev.
Upitan hoće li banka razmotriti mogućnost zamjene duga za vlasnički udio u Agrokoru, Solovjev je odgovorio: "To je otvoreno pitanje, no u ovom trenutku ne. Sastav dioničara trenutno je nepromijenjen i to bi se, naravno, trebalo promijeniti tijekom restrukturiranja".
8. lipnja – Saborski zastupnik Ivan Lovrinović (Promijenimo Hrvatsku) kazao je u Saboru kako su "obvezni mirovinski fondovi zbog ulaganja u dionice Agrokora ostvarili ogromne gubitke, a o tome se šuti".
Naveo je primjer Leda. "U prosincu 2012. sva četiri mirovinska fonda su uložila u kupnju 63.900 dionica Leda i platila 510 milijuna kuna, dakle svaku dionicu čak osam tisuća kuna. Danas je cijena te dionice više nego prepolovljena… Zašto su obvezni mirovinski fondovi financirali ove kompanije, po kakvim aranžmanima", zapitao je Lovrinović.
I dok fondovi nisu baš pokazali volju da o tome informiraju javnost, istoga je dana grupa dioničara Leda i Jamnice u pismu izvanrednom povjereniku Agrokora izrazila zabrinutost glede jamstava koje su te kompanije preuzele oko obveznica koncerna te predlaže da se te kompanije oslobode tih jamstava i svih drugih neobjavljenih potencijalnih obveza grupe.
U pismu se navodi da ta jamstva i ostale potencijalne obveze nisu prijavljeni u godišnjim izvješćima ili revizorskim izvješćima Leda ili Jamnice, nisu odobreni od strane dioničara tih kompanija na godišnjoj glavnoj skupštini i nisu dana u zamjenu za bilo kakvu mjerljivu korist Ledu ili Jamnici.
Potpisnici pisma, a radi se o nekoliko domaćih mirovinskih fondova, kao i nekoliko stranih, mišljenja su da bi "prodaja Jamnice, Leda, ili neke druge podružnice bila najbrže rješenje za financiranje potraživanja i smirivanje tržišta".
Inače, Ledo je izvijestio da je krajem 2016. godine izdao jamstva u korist Agrokora u iznosu od 18,9 milijardi kuna.
8. lipnja – Privremeno vjerovničko vijeće Agrokora dalo je suglasnost izvanrednoj upravi za potpisivanje ugovora o financijskom aranžmanu od 480 milijuna eura, u koje je uključeno 80 milijuna eura kredita koji su Agrokoru odobrile domaće banke u travnju.
Novi kredit Agrokora od 480 milijuna eura osigurat će imatelji obveznica predvođeni fondom Knighthead Capital Management.
Povrh tog iznosa, za dobavljače je posebno predviđeno i dodatnih 50 milijuna eura potencijalnog robnog kredita s refinanciranjem, tako da je ukupni osigurani iznos od 530 milijuna eura.
Novim se financiranjem osigurava opstanak tekućeg poslovanja Agrokora i njegovih kompanija te će se iznosom od 150 milijuna eura pokriti stari dug dobavljačima.
Istoga dana Sberbank je izvijestila da je Trgovačkom sudu u Zagrebu podnijela prijedlog za izricanje zabrane Agrokoru i izvanrednom povjereniku Anti Ramljaku za sklapanje novih ugovora o financiranju koji uključuju roll-up model jer je taj model, smatraju, u suprotnosti s 'lex Agrokorom'.
Trgovački je sud kasnije odbio prijedlog te banke.
12. lipnja – Potpredsjednica Vlade Martina Dalić kazala je da se dovršava najosjetljivija faza u stabilizaciji Agrokora u kojoj je potpuni fokus bio na likvidnosti, stabiliziranju poslovanja i sprečavanju da se problemi Agrokora preliju na ostatak ekonomije.
Istaknula je i kako je pred Agrokorom vrlo težak i kompliciran proces postizanja nagodbe, restrukturiranja, u kojem će sigurno biti potrebno donijeti mnogo teških odluka.
Samo koji sat kasnije saborski zastupnik SDP-a Gordan Maras zatražio je da Sabor što prije raspravi SDP-ov prijedlog zakona o osnivanju istražnog povjerenstva za Agrokor jer će se, tvrdi, dugovi prelomiti na poreznim obveznicima.
"HDZ, odnosno Republika Hrvatska omogućila je da fond rizičnog kapitala uloži 200 – 300 milijuna eura te da u godinu i pol koliko će trajati izvanredna uprava zarade 60 posto prinosa na svoj ulog, a ako Agrokor ne bude mogao to platiti, platit će Republika Hrvatska", rekao je Maras.
Dodao je da je roll-up zaduženje trebalo biti obrađeno u 'lex Agrokoru', a kako nije, prijete nam potencijalne tužbe.
"Nije dobro da smo stimulirali rizične fondove koji su već otkupili dugovanja Agrokora po 30-40 posto nominalne vrijednosti i tako ušli u vjerovničko vijeće te ih stimuliramo da daju još novca kako bi 'kunu za kunu' platitili stare dugove kao prioritet, a novi novac koji će dati, bit će im priznat kao prioritet u budućem plaćanju", rekao je Maras.
14. lipnja – Kompanije iz sastava Agrokora izvijestile su da će revizorsko izvješće za 2016. biti gotovo do 31. srpnja, a financijska izvješća za prvi i drugi kvartal ove godine najkasnije do 31. kolovoza. Pokazalo se, međutim, da revizorsko izvješće neće biti dovršeno ni do kraja rujna.
16. lipnja – Thomas Wagner, suosnivač američkog fonda Knighead Capital Managment, velikog vlasnika Agrokorovih obveznica, kazao je kako imaju pozitivan pogled na Agrokorovo poslovanje u budućnosti te kako smatraju da je to fantastična kompanija koja treba zadržati svoje ključne sastavnice.
Wagner je istaknuo kako je Knighead sa Zagrebačkom bankom osigurao financiranje Agrokora u iznosu od 400 milijuna eura s konačnim rokom dospijeća za više od tri godine te očekuju da će bar toliko dugo trajati i njihovo investiranje.
Vezano uz detalje roll-up kredita koji su dali Agrokoru, kazao je kako je razlog čestog korištenja takvog financiranja u Europi i Americi taj što on najčešće omogućuje najniži trošak financiranja.
20. lipnja – Nastavlja se detaljna analiza temeljnog poslovanja Agrokora, a određena imovina bit će prodana tijekom ove godine, navela je izvanredna uprava koncerna u drugom mjesečnom izvješću, u kojem iznosi i podatak da Agrokor grupa drži udjele u 143 trgovačka društva.
U srpnju je izvanredni povjerenik Agrokora Ramljak poručio da je stečaj izbjegnut, a postignut je i dogovor da će malim dobavljačima biti isplaćena sva stara dugovanja, dok se ministar financija Z. Marić ponovno našao na udaru zbog HBOR-ovog kredita Agrokorovim kompanijama.
5. srpnja – Izvanredni povjerenik Ramljak izjavio je kako u novom kreditu Agrokoru od 480 milijuna eura sudjeluje 20-ak domaćih i stranih banaka, među kojima i ruska VTB banka, i kako bi tim novcem sva dugovanja malim dobavljačima trebala biti namirena do kraja srpnja, dok bi se velikima oko trećine starih potraživanja isplatilo do sredine kolovoza.
Prva tranša od 30 milijuna eura iz novog kredita bit će isplaćena do kraja srpnja, pri čemu će malim dobavljačima – OPG-ovima, obrtima i mikropoduzećima s prihodima do 5,2 milijuna kuna godišnje – biti isplaćeno 100 posto starog duga.
"Preživjeli smo, uspjeli smo sačuvati kompaniju, neće biti stečaja, to tvrdim, i prelazimo u drugu fazu – restrukturiranja kompanije", istaknuo je Ramljak, dodajući da će ta faza trajati do sklapanja nagodbe.
6. srpnja – Konzum će od 1. kolovoza povećati plaće za prosječno osam posto za 6.000 radnika s najnižim koeficijentima, a do kraja godine planira zatvoriti 105 prodavaonica. Na sastanku Uprave i Radničkog vijeća Konzuma dogovoreno je produženje kolektivnog ugovora do kraja 2017. sa svim pogodnostima, uključujući božićnicu, uskrsnicu i regres te druga prava.
Poručeno je i da je u tijeku proces restrukturiranja Konzuma kojim se do kraja godine planira zatvoriti 105 neprofitabilnih prodavaonica u Hrvatskoj u kojima je ukupno zaposleno 870 radnika. Pritom će više od 80 posto biti raspoređeno na radna mjesta u druge Konzumove prodavaonice.
11. srpnja – Ministar financija Z. Marić nazvao je "ponovnom reciklažom" napise da je pri davanju suglasnosti za kredit HBOR-a Agrokoru krajem prošle godine znao za stanje u tom koncernu.
"U banci postoje analize, stručne službe, kreditni odbor, svi oni koji rade na analizi različitih vrsta rizika odobravanja određenog kreditnog plasmana i temeljem tih analiza se donosi procjena odobriti ili ne odobriti predmetni kredit. To je napravljeno unatoč svim identificiranim rizicima ove ili one vrste", istaknuo je Marić.
Temeljem tih analiza i ocjena kreditnog odjela, Uprava HBOR-a je donijela odluku da se kredit odobri, a NO je dao suglasnost, pri čemu se on, kaže Marić, izuzeo iz rasprave i odlučivanja.
Nakon pritiska javnosti i s političke scene, dva dana kasnije, HBOR je objavio tonski zapis sjednice NO-a, održane u prosincu 2016., na kojoj se odlučivalo o odobrenju kredita Zvijezdi, Ledu, Jamnici i PIK-u Vrbovec. Pokazalo se da se Marić izuzeo iz rasprave i da nije ostalim članovima NO-a sugerirao da bi se kredit trebao odobriti, kako ga je optužio bivši ministar u Vladi i član NO-a HBOR-a iz redova Mosta Slaven Dobrović.
12. srpnja – Predsjednik SDP-a Bernardić kazao je u Saboru kako zastupnici njegove stranke traže formiranje istražnog povjerenstva da bi se moglo doznati kako je Agrokor zapao u probleme, istaknuvši kako u njegovoj stranci dogovor u sabornici oko istražnog povjerenstva uvjetuju glasovanjem o ustavnim sucima.
"Što se skriva iza kulisa iza kojih će se raspetljati nešto na jesen i pogoditi sve građane Hrvatske?", upitao je Bernardić. Za bivšeg čelnika Agrokora Ivicu Todorića rekao kako je dugo bio nedodirljiv i uživao povlašten status na svim razinama, te rastao zahvaljujući potpori HDZ-a i Franje Tuđmana te tijekom drugih vlada, pri čemu institucije koje su trebale kontrolirati rast koncerna nisu reagirale.
Saborski Klub HDZ-a nije podržao SDP-ov prijedlog za osnivanje istražnog povjerenstva o Agrokoru jer bi se time, kazao je Branko Bačić, omela istraga koju u tom slučaju provodi DORH, zbog čega predlaže da se osnivanje povjerenstva odgodi do okončanja istrage DORH-a.
20. srpnja – Predsjednik Vlade Plenković kazao je da je zakonom o izvanrednoj upravi spriječen stečaj Agrokora, kao i lančana reakcija na gospodarstvo te da su u posljednja tri mjeseca stvoreni preduvjeti za proces restrukturiranja tog koncerna.
"Vlada je napravila ono što je u tom trenutku bilo najbolje za gospodarsku stabilnost Hrvatske i financijskog sustava. Donošenjem zakona o izvanrednoj upravi spriječen je eventualni stečaj kompanije, lančana reakcija na gospodarstvo, dobavljače, radna mjesta", kazao je Plenković u raspravi Vlade o izvješću o primjeni 'lex Agrokora'.
Poručio je da se u nešto više od tri mjeseca uspjelo stabilizirati stanje u kompaniji, isplatiti plaće, zadržati radna mjesta, konsolidirati poslovanje, steći preduvjete da vjerovnici daju novu, svježu likvidnost u dva navrata.
Dodao je i to da nadležne državne institucije, odnosno pravosudna tijela provode svoje aktivnosti i da će i taj proces "kroz određeno vrijeme izgledno rezultirati nekim konkretnim rezultatima, ali to nije na Vladi komentira".
U kolovozu nije bilo značajnijih zbivanja koja bi odredila daljnju sudbinu Agrokora, no bilo je to samo zatišje pred buru u rujnu, kada je Sberbank najavio tužbu, a Todorić napao Vladu putem bloga.
30. kolovoza – Državni zavod za statistiku objavio je da je gospodarstvo poraslo u drugom tromjesečju za 2,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo ojačalo 2,5 posto.
"Gospodarski rast malo je poboljšan u odnosu na prvi kvartal, što potvrđuje našu očekivanu stopu rasta za cijelu godinu od nešto malo ispod 3 posto", kazao je Alen Kovač, makroekonomist u Erste banci. Dodao je da u trećem kvartalu očekuje nastavak pozitivnih trendova zbog turističkih rezultata, dok će se u četvrtom kvartalu vidjeti hoće li na gospodarski rast nekakav utjecaj imati restrukturiranje Agrokora. "No, od toga ne očekujemo značajnije negativne pritiske", zaključio je Kovač.
5. rujna – Nekoliko kompanija iz sastava Agrokora izvijestilo je da su sklopile ugovor o zasnivanju založnog prava na svojim nekretninama, temeljem zajma koji je Agrokor dobio od imatelja obveznica predvođenih Knightheadom u iznosu od 480 milijuna eura, a jamstvo za kredit je sva materijalna i nematerijalna imovina koja nije do sada založena.
Premijer Plenković odbacio je, na upit novinara, navode da je Agrokorov povjerenik Ramljak sklapajući aranžman o novome kreditu u ruke američkih banka i fondova dao izvore vode, poljoprivredno zemljište i vrijedne kompanije, ističući da se moralo dati jamstvo za zaduženje.
9. rujna – VTB banka očekuje da će uspjeti naplatiti najmanje 50 do 60 posto od 300 milijuna eura duga Agrokora. "Nešto rezervi trebali bismo staviti na stranu jer ćemo sigurno imati gubitke. Mislim da će barem 50 do 60 posto duga biti naplaćeno. Hoće li biti moguće naplatiti i više, ovisi o brojnim faktorima", kazao je ruskim medijima predsjednik uprave te banke Andrej Kostin.
11. rujna – Potpredsjednica Vlade Martina Dalić izjavila je kako će buduća vlasnička struktura Agrokorovih tvrtki ovisiti o vjerovnicima, odnosno planu nagodbe: "Prijedlog plana nagodbe izradit će savjetnici za restrukturiranje Agrokora, a takav plan morat će odobriti Agrokorovi vjerovnici… Koje će i kakve se transakcije tu dešavati, ostaje za vidjeti za buduću provedbu procesa nagodbe".
13. rujna – Sberbank će na sudu tražiti povrat duga od Agrokora, najavio je čelnik te banke Herman Gref, a banka planira procesuirati i revizora koji je potvrdio Agrokorova falsificirana poslovna izvješća skrivajući obveze veće od milijardu dolara.
"Naše su rezervacije (za Agrokorov dug) stopostotne, pa smo spremni za dugotrajni parnični postupak i dovest ćemo pred lice pravde sve osobe koje su tamo počinile očiglednu prijevaru", rekao je Gref, istaknuvši da se Sberbank u slučaju Agrokor prvi put suočava s tako velikom prijevarom.
"Slučaj je bez presedana. Imamo takvu prijevaru, još neviđenu, kada uprava skriva stvarno stanje, fingira dobit i skriva se iza neravnoteže obveza veće od milijarde dolara. Ovo je prvi takav slučaj s kojim smo se susreli, ali ipak mislim da ćemo doći do cilja", rekao je Gref ruskim medijima.
15. rujna – Od početka procesa izvanredne uprave u Agrokoru pokrenuto je više parničnih i ovršnih postupaka u Hrvatskoj i u još pet zemalja – Sloveniji, Srbiji, BiH, Crnoj Gori i Velikoj Britaniji protiv koncerna i dijela njegovih ovisnih i povezanih kompanija, a među zadnjima je zahtjev koji je krajem prošlog tjedna u BiH podnio Sberbank, priopćeno je iz koncerna.
"Izvanredna uprava poduzima sve potrebne korake u pogledu svih postupaka sukladno Zakonu o postupku izvanredne uprave i u najboljem interesu Agrokora", ističe se priopćenju.
22. rujna – Ivica Todorić pokrenuo je svoj blog i u prvom priopćenju za javnost prozvao Vladu da je povlačila političke poteze želeći steći kontrolu nad Agrokorom te je najavio da će u cilju zaštite vrijednosti ulaganja u Agrokor, radnih mjesta i gospodarstava država u kojima posluje, pokrenuti sve pravne radnje koje su mu na raspolaganju u Hrvatskoj i pred međunarodnim tijelima.
Todorić je najavio da će javnim istupima i objavom relevantnih dokumenata u potpunosti razotkriti spregu politike, privatnih interesa čelnika fondova i važnih ljudi iz samog Agrokora, koja je stvarni razlog donošenja neustavnog zakona nazvanog 'lex Agrokor'.
"Zar vi mislite da je Ivica Todorić stvarno toliko važan da bi Vlada komentirala i da bih se ja brinula za tuđe blogove?", odgovorila je potpredsjednica Vlade Martina Dalić na pitanje novinara kako komentira tu Todorićevu objavu.
Ipak, dan kasnije Dalić je poručila da je Todorić i dalje upisan kao vlasnik Agrokora i stoga može u svakome trenutku doći sa sredstvima i ponuditi vjerovnicima da im isplati 40,2 milijarde kuna duga.
Na tvrdnju Todorića da je zahtjev za izvanrednu uprava potpisao pod prisilom, premijer Plenković kazao je, pak, da nije bilo nikakvog pritiska od strane Vlade. "Nikakvog pritiska, to vam garantiram, naročito ne od strane Vlade nije bilo", izjavio je Plenković.
Kazao je i to da će o saborskom istražnom povjerenstvu za Agrokor odlučiti Sabor: "Mi smo apsolutno otvoreni da se sve istraži. Ono što mi ne želimo je da bilo kakav rad istražnog povjerenstva utječe na onaj temeljni rad pravosudnih tijela".
Predsjednik SDP-a Bernardić ocijenio je, pak, kako su teške optužbe koje je Todorić iznio na račun Vlade još jedna potvrda važnosti saborskog istražnog povjerenstva o Agrokoru.
"Hrvatska javnost zaslužuje znati istinu. Zašto Vlada već pet mjeseci skriva informacije o pravom stanju u Agrokoru? Zašto je Todorić o ovome progovorio tek sada? Ovo je još jedna potvrda važnosti istražnog povjerenstva", poručio je Bernardić.
23. rujna – Ivica Todorić objavio je da podržava osnivanje saborskog istražnog povjerenstva za Agrokor, koje smatra nužnim za rasvjetljavanje svih okolnosti.
A u svojim kasnijim objavama na blogu Todorić je naveo i da je povjerenik u Agrokoru Ante Ramljak u sukobu interesa jer je, tvrdi Todorić, Ramljak sa svojim suradnicima pisao 'lex Agrokor'.
"Kako je moguće da ista osoba sudjeluje u kreaciji Lex Agrokora i sama si dizajnira ovlasti, i onda sama sebe postavi da primjenjuje taj zakon?", pita Todorić.
Potom je ustvrdio da su "u rušenju Agrokora državni dužnosnici i s njima povezane osobe prekršile nekoliko zakona" te pozvao državne institucije da ispitaju postupanje državnih dužnosnika i s njima povezanih osoba.
25. rujna – Potpredsjednica Vlade Martina Dalić kazala je da su Todorićeve objave vezane uz nadolazeću objavu revizorskog izvješća: "Držim da su sve te objave vezane uz nadolazeću objavu revizorskog izvješća i do objave tog izvješća ja ne bih nikakve komentare o Agrokoru više davala".
"Očekujemo revizorsko izvješće i tada će to biti, vjerujem, vrlo značajna tema za komentare i, naravno, potvrdu kakvo je stanje u Agrokoru zatekla izvanredna uprava i kakva je bila 2016. godina", kazala je Dalić.
27. rujna – Premijer Plenković poručio je da je, što se Agrokora tiče, za Vladu važno da nema zamjene teza: "Ono što je bitno i na što treba podsjetiti, uz svu recikliranu hrpu infrormacija koja se sublimira zadnjih nekoliko dana, (…) je da je Ivica Todorić došao do Vlade, a ne Vlada do Todorića".
28. rujna – Todorić u svom blogu kaže kako su on i njegova obitelj bili pod pritiskom da potpišu aktivaciju 'lex Agrokora' i da su im prijetili potpredsjednica Vlade Dalić i povjerenik Ramljak.
29. rujna – Premijer Plenković kazao je da ne bilo dobro da dođe do kolektivne amnezije: "Nema nikakva govora o pritisku Vlade. Zakon o Agrokoru mogao se aktivirati jedino uz privolu uprave … ne bi bilo dobro da sada dođe do neke kolektivne amnezije, da se u roku od šest mjeseci zaboravi realnost u kojoj je kompanija u tom trenutku bila".
Potpredsjednica Vlade Dalić kazala je, pak, da su Todorićeve optužbe o prijetnjama "bezočna laž": "S Ivicom Todorićem razgovarat će dalje moji odvjetnici. Ja ću podnijeti prijavu, tužbu, kako god to nazvali, za klevetu, ugrožavanje ugleda i sve ono što će odvjetnici smatrati da nastaje na temelju takvih izjava i takvih pisanja".
U listopadu su konačno objavljena izvješća revizije, koja su pokazala da je Agrokor u prethodnim godinama poslovao s velikim gubicima, dok je policija uhitila 12 osoba osumnjičenih za nezakonitosti i pokrenula potragu za Ivicom Todorićem i njegovim sinovima.
4. listopada – "Kriza u Agrokoru najveća je društvena kriza od rata 1991. i izuzetno je kompleksna", ocijenio je vlasnik i predsjednik Uprave Atlantic grupe Emil Tedeschi, pojasnivši kako nije riječ samo o ekonomskoj i krizi upravljanja, nego i o krizi morala i etike, razumijevanja funkcioniranja javne uprave, privatne kompanije i društva u cijelosti.
5. listopada – Izvješća revizije o poslovanju u 2016. godini, koje je izradio PwC, pokazala su da je ukupan gubitak najznačajnijih Agrokorovih tvrtki bio 3,2 milijarde kuna. Pritom je u maloprodajnom dijelu Agrokora (Konzum, Tisak) ostvaren gubitak od 2,2 milijarde kuna, u poljoprivredi – Belju, PIK-u Vinkovci i Vupiku – od 300 milijuna kuna, a u prehrani, koja obuhvaća Ledo, Jamnicu, Zvijezdu i PIK Vrbovec, 700 milijuna kuna.
Izvanredni povjerenik Ramljak ocijenio je da bi Agrokor danas bio pred stečajem da nije donesen 'lex Agrokor', no poručio je da su operativni rezultati Agrokorovih kompanija u prvih devet ovogodišnjih mjeseci dobra osnova za pregovore s vjerovnicima o sklapanju nagodbe te je uvjeren da će do nje doći.
Koji dan kasnije Ivica Todorić objavio je na svom blogu da prezentacija revidiranih financijskih izvješća za 2016. parcijalno prikazuje podatke: "To se odnosi i na revidirane podatke i na čitav niz spinova u medijima, koji su, naravno, u funkciji pritiska na dionike'.
6. listopada – Potpredsjednik Uprave Sberbanka Maksim Poletaev u intervjuu za Interfax kazao je da je dug Agrokora prema toj banci sada dug hrvatske države: "S obzirom da je Hrvatska nacionalizirala Agrokor, to je sada vladin dug. Hrvatska bi trebala pretvoriti dug u državne obveznice i isplatiti nas".
Premijer Plenković odbacio je koji dan kasnije tezu o nacionalizaciji Agrokora i poručio da je Sberbank jedan od bitnih vjerovnika koji je imao i prilike i mogućnosti "da kaže sve što želi u ovom proces i da u njemu sudjeluje".
"Otklanjam tezu o nacionalizaciji. Nacionalizacija je nešto drugo. Ovo je zakon koji omogućava izvanrednu upravu u ograničenom vremenskom razdoblju", rekao je Plenković.
No, tezu o nacionalizaciji ponovio je istu večer Ivica Todorić, koji je poručio da je Vlada nacionalizirala privatnu tvrtku i da je on, "kao njezin vlasnik, spriječen u ostvarivanju bilo kakvih vlasničkih prava". Smatra i da je to učinjeno temeljem neustavnog i protupravnog zakona.
"Kada je Vlada počela provoditi ciljani medijski linč nada mnom i Agrokorom, koncern je doveden u poziciju da mora ići u restrukturiranje", poručio je Todorić. Dodao je i kako su otpočeli restrukturiranje, no da su donošenjem 'lex Agrokora' spriječeni u tome i da im je oduzeto pravo da sami restrukturiraju vlastitu kompaniju.
9. listopada – Objavljeno je revidirano financijsko izvješće prema kojemu je konsolidirani gubitak Agrokor Grupe za 2016. iznosio 11,04 milijardi kuna, ukupne obveze bile su 56,28 milijardi, a gubitak iznad vrijednosti kapitala 14,5 milijardi.
U izvješću se navodi i kako je PwC, koji je sastavio izvješće, obavijestio izvanrednu upravu o računovodstvenim nepravilnostima "koje mogu ukazivati na potencijalne protuzakonite radnje".
Među ostalim, neprikazano je ili krivo iskazano 3,9 milijardi kuna obveza po kreditima, 2,3 milijarde operativnih i financijskih troškova od 2010. do 2015. te 2,1 milijardu kuna krivo prikazanog novca i novčanih ekvivalenata. Utvrđeno je i da ranije nisu iskazani dani krediti i potraživanja u iznosu od 2 milijarde kuna, stoji u revidiranom financijskom izvješću.
Zbog tih nepravilnosti izvanredni povjerenik Ante Ramljak podnio je kaznenu prijavu.
Vlada je priopćila kako izvješća ukazuju na nepravilnosti i nezakonitosti te kako od izvanrednog povjerenika očekuje da poduzme sve zakonom propisane radnje kako bi se utvrdila odgovornost. U priopćenju se navodi i da Vlada "očekuje da nadležne institucije svoj posao obave savjesno, odgovorno i u primjerenim rokovima".
Ivica Todorić poručio je, pak, da je laž da je išta u Agrokoru skrivano. Poručio je, također, da će DORH-u kazneno prijaviti Ramljaka: "Imam saznanja da je izvanredni povjerenik, uz potporu Vlade, čovjek izvan zakona. Isto tako ću prijaviti ljude iz Agrokora koji su u koncernu napravili ogromnu štetu radi vlastitih interesa". Smatra da su ti ljudi to činili da bi "Agrokor doveli u probleme i nakon toga zajedno sa ostalim ljudima iz organizacije sebi pribavili nepripadajuću materijalnu korist".
Čelnik Mosta Božo Petrov poručio je, pak, kako "nema jednog žrtvenog jarca" te da ako su HNB, Porezna uprava, Ministarstvo financija i svi političari šutili deset godina, onda se može govoriti jedino o prikrivenom, organiziranom, kriminalnom pothvatu.
Predsjednik SDP-a Davor Bernardić pozvao je, pak, premijera Plenkovića da odgovori javnosti tko je lagao – njegov ministar financija Z. Marić ili izvanredni povjerenik Ramljak? Pozvao je premijera i da odgovori tko je pisao 'lex Agrokor' i što su predstavnici strvinarskog fonda Knighthead radili u Vladi prije pisanja tog zakona, te stoji li Knighthead iza tog zakona.
Bernardić je postavio i pitanje kako je svih ovih godina bilo moguće kroz knjige prikazati takav gubitak, te zaključio kako Todorić u tom poslu nije bio sam, kako su mu mnogi pomagali te stoga očekuje da se utvrdi odgovornost.
10. listopada – Ivica Todorić je na svom blogu poručio kako su sve osobne pozajmice koje mu je Agrokor odobrio utrošene zakonski i transparentno: "Da me Vlada neustavnim 'lex Agrokorom' nije onemogućila u restrukturiranju i vođenju koncerna, sve bi se obveze podmirile iz stvorene vrijednosti moje kompanije… Činjenica je i da u cijelom izvješću izvanredne uprave postoje sporne stavke u računovodstvenim i revizorskim standardima, o čemu ću, nakon dubinske analize, dati svoj cjeloviti osvrt".
Potpredsjednica Vlade Martina Dalić poručila je, pak, kako je protiv Todorića podnijela privatnu tužbu za klevetu, "s obzirom na sve ogromne laži" koje je Todorić iznosio prema njoj. Time će se ubuduće baviti odvjetnici, kazala je.
Ministar financija Z. Marić istaknuo je, pak, komentirajući revizorsko izvješće o Agrokoru, da kriza u tom koncernu nije imala većeg utjecaja na hrvatsko gospodarstvo, da je potvrđeno da nije bilo poreznog duga od šest milijardi kuna o kojem se svojedobno govorilo te da je kredit koji je HBOR dao Agrokoru jedan od rijetkih koji ima instrument osiguranja.
A dobavljači Agrokora poručili su da neće prihvatiti eventualne otpise dugova veće od 15 posto. "Dobavljači su ključni za funkcioniranje Agrokora jer bez njihove redovite opskrbe koncern neće izdržati do nagodbe, što znači da nitko neće vratiti svoj novac“, kazali su iz Koordinacije proizvođača i dobavljača.
11. listopada – Hrvatski je sabor sa 113 glasova "za" osnovao Istražno povjerenstvo za Agrokor kojemu je predsjednik Orsat Miljenić (SDP), a povjerenstvo bi svoj posao trebalo završiti u roku od šest mjeseci. Miljenić je kazao da bi volio da povjerenstvo počne s radom ispitivanjem Ivice Todorića jer je on “jedina konstanta od početka do kraja”.
Todorić je na svom blogu pozdravio osnivanje povjerenstva ocijenivši da će ono rasvijetliti sve okolnosti i uloge pojedinaca, politike i ulogu HNB-a te ostalih aktera.
Todorić je, također, poručio premijeru Plenkoviću kako je, ako nije znao za sastanke Ramljaka s predstavnicima fonda Knighthead prije donošenja 'lex Agrokora', bio ili naivan ili prevaren, te ustvrdio da je to znala potpredsjednica Vlade Dalić. Plenkoviću je, također, poručio: "Nemojte sudjelovati u ovom zločinačkom poslu, ti su ljudi izvan zakona. Ti ljudi obmanjuju institucije pravne države i vladajuću većinu".
Premijer Plenković kazao je, pak, kako nije znao da se Ramljak sastajao s predstavnicima Knightheada, kako je nebitna mistifikacija sastanaka tko je s kime bio i razgovarao u vezi Agrokora te da nitko od strane Vlada ne bi činio bilo što što bi moglo pridonijeti panici na financijskim tržištima.
Most je istoga dana prozvao pet ključnih institucija – DORH, HNB, Hanfu, HBOR i Poreznu upravu. "S Ivicom Todorićem će se baviti DORH, ali nas interesira gdje je odgovornost ključnih institucija, zbog čijeg smo nečinjenja, nerada i nedogovornosti danas tu gdje jesmo", kazao je predsjednik Mosta Božo Petrov.
12. listopada – Agencija Moody's objavila je kako kreditori Agrokora mogu u prosjeku računati na povrat nekih 35 do 65 posto potraživanja, ali bliže donjoj granici tog raspona. Kada Agrokor objavi ukupan iznos potraživanja, uprava će poraditi na prijedlogu nagodbe kreditora, uključujući domaće i inozemne banke te vlasnike obveznica i dobavljače, napominje Moody's. "Budući da su mnogi kreditori već podnijeli tužbe protiv Agrokora u nekoliko zemalja, pregovori o takvoj nagodbi mogli bi potrajati", smatra Moody's.
16. listopada – Policija je rano ujutro ušla u Kulmerove dvore u vlasništvu Ivice Todorića i izvijestila da je u izvidima vezanima uz navodne nezakonitosti u Agrokoru uhićeno 12 osumnjičenih osoba, osim Ivice Todorića te njegovih sinova Ante i Ivana koji nisu u Hrvatskoj.
Osumnjičeni su Alojzije Pandžić, Damir Kuštrak, Hrvoje Balent, Ivica Crnjac, Olivio Discordia, Marijan Alagušić, Sanja Hrstić, Mislav Galić, Tomislav Lučić, Piruška Canjuga, Ljerka Puljić i Ivica Sertić. Svi su bili članovi uprave ili nadzornog odbora u Agrokoru, dok su Discordia i Hrstić zaposlenici revizorske kuće Baker Tilly koja je radila revizorska izvješća za Agrokor.
Premijer Plenković izjavio je da neće komentirati proces koji vode policija i DORH te da se Vlada u zadnjih deset mjeseci ponašala odgovorno te poručio kako bi za državu bilo zdravo i higijenski da se ta priča odmrsi do kraja.
Predsjednik SDP-a Bernardić izrazio je nadu da se DORH neće zaustaviti samo na uhićenjima članova Uprave nego da će "proširiti istragu i na institucije i političare koji su pomogli Todoriću u stvaranju Agrokorovog balona koji je preplavio cijelu Hrvatsku".
Ivica Todorić je, pak, na svom blogu ocijenio da je riječ o političkom procesu, ali da će biti dostupan institucijama pravne države i saborskom istražnom povjerenstvu.
17. listopada – Tijekom dana ispitano je 12 osumnjičenika u slučaju Agrokor u Županijskom državnom odvjetništvu, a prema riječima njihovih odvetnika, svi su negirali krivnju. Protiv osumnjičenih u slučaju Agrokor policija je podnijela kaznenu prijavu zbog zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, krivotvorenja službene isprave i povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga.
18. listopada – DORH je zatražio istražni zatvor za svih 15 osumnjičenih u slučaju Agrokor zbog opasnosti da bi na slobodi mogli ometati kazneni postupak utjecajem na svjedoke, vještake i sudionike postupka. DORH Todorića sumnjiči radi pribavljanja protupravne imovinske koristi, odnosno da je u financijskim izvještajima Agrokora poslovanje i financijski položaj tvrtke prikazao uspješnijim od stvarnog rezultata. Bivši čelnici kompanije, ali i suradnici iz revizorske kuće, pritom su mu navodno omogućili prikazivanje pozitivnih poslovnih rezultata.
Premijer Plenković poručio je, pak, da "ukoliko se donese pravni stav da nema prostora za rad Istražnog povjerenstva o Agrokoru temeljem stavka 4. Zakona o istražnim povjerenstvima, onda ono ovakvo ne bi moglo raditi. Ali to ne znači da neko drugo tijelo u Hrvatskom saboru ne bi moglo raspravljati na temu Agrokora".
Plenković je istaknuo i da nije bilo odluke vlasnika Agrokora i njegove tadašnje uprave da se aktivira 'lex Agrokor', Trgovački sud ne bi mogao pokrenuti postupak izvanredne uprave.
"Napravili smo zakonski okvir, a ključni voljni moment bio je na samoj kompaniji jer je očito postojala svijest u kakvim okolnostima se ona nalazi", rekao je Plenković.
Navečer je, pak, sudac istrage zagrebačkog Županijskog suda Zoran Luburić odredio istražni zatvor Ivici Todoriću, dok će se ostalih 14 osumnjičenih braniti sa slobode.
Ivica Todorić ocijenio je na blogu da je pravna država, odbacivši zahtjev da se Agrokorovim menadžerima odredi istražni zatvor, stala na kraj političkoj samovolji, te poručio da će se boriti za istinu i razotkrivanje "političke kampanje".
19. listopada – Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) izvijestila je da je od 2006. do 2016. društvima iz Agrokor Grupe odobrila 25 kredita u iznosu od 903,6 milijuna kuna, od čega je otplaćeno 9 kredita. Aktivnih je 16 kredita, koji su odobreni u iznosu od 658,6 milijuna kuna, od čega je dio iznosa također otplaćen, a stupanjem 'lex Agrokora' na snagu preostale obveze proglašene su dospjelima.
Predsjednica države Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je za posjeta Moskvi kako ne bi željela da Agrokor opterećuje odnose Hrvatske i Rusije te da je spremna posredovati između Sberbanke i hrvatskih institucija koje rješavaju pitanje tog koncerna. "To je korporativno pitanje i riječ je, naravno, o funkcioniranju tržišnog gospodarstva, ali okolnosti su takve", rekla je predsjednica.
Čelnik Sberbanke Herman Gref izjavio je, pak, da ponašanje hrvatske Vlade u slučaju Agrokora narušava prava kreditora.
Ruski list Kommersant piše kako su Gref i hrvatski državni tužitelj Dinko Cvitan pristustvovali susretu Kolinde Grabar-Kitarović i ruskog predsjednika Vladimira Putina u Sočiju.
Gref je, prema pisanju Kommersanta, objasnio liderima dviju zemalja poziciju Sberbanke u sporu s Agrokorom, a o tome je novinare izvijestio Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov: "Sberbank će štititi svoje interese. Naravno, ruska će država u tome podupirati naše kompanije“.
20. listopada – Ante Todorić vratio se iz inozemstva u Hrvatsku i iznio u državnom odvjetništvu obranu od sumnji da je zajedno s ostalim osumnjičenicima u slučaju Agrokor svom ocu Ivici omogućio pribavljanje više od milijardu kuna nepripadne dobiti. "Porekao sam sve što mi se stavlja na teret. Istraga je u tijeku, nemam dalje komentara", rekao je stariji sin Ivice Todorića.
21. listopada – Zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo raspisalo je tjeralicu za Ivicom Todorićem protiv kojeg je određen istražni zatvor, a nedostupan je hrvatskom pravosuđu.
Dan kasnije Ivica Todorić je na svom blogu poručio kako će se vratiti u Hrvatsku čim prikupi relevantne dokaze kako bi se "suprotstavio zajedničkom zločinačkom pothvatu dijela političkih elita i njihovih pomoćnika".
23. listopada – Ivan Todorić, mlađi sin Ivice, iznio je kratku obranu u DORH-u, ali nije odgovarao na pitanja, kazala je njegova odvjetnica. Dodala je da je ranije bio službeno odsutan u Americi i Švicarskoj te da mu se na teret stavljaju identična kaznena djela kao i svima ostalima.
25. listopada – Premijer Plenković izjavio je kako je još prerano govoriti kako će u budućnosti izgledati i funkcionirati Agrokor: "Važno je da se dođe do cjelovitog rješenja. Interes Vlade i države i svih aktera je ostanak radnih mjesta i funkcioniranje društava koja rade u okviru koncerna Agrokor. To su dva temeljna cilja. Naravno da oko te varijante hoće li buduće funkcioniranje kompanije biti cjelovito ili će biti parcijalno treba vidjeti još nekoliko tjedana i mjeseci kako će izgledati konačna nagodba".
26. listopada – Jutarnji list objavio je da Vlada ne smije smijeniti Antu Ramljaka kao izvanrednog povjerenika ili glavnog savjetnika u procesu 'lex Agrokor', jer će se to smatrati povredom Ugovora o kreditiranju. Kako navodi taj list, roll-up kredit, potpisan 8. lipnja između Agrokora, zajmodavaca i agenta kredita, sadrži niz odredbi koje tim kreditorima daju pune ovlasti u upravljanju procesom 'lex Agrokor'.
Oporbeni zastupnici HSS-ov Krešo Beljak i SDP-ov Orsat Miljenić žestoko su reagirali na tu objavu. Beljak je HDZ nazvao "grobarima i veleizdajicama", a Miljenić ocijenio kako je "nezamislivo da bi se netko usudio potpisati tako nešto".
"Za taj ugovor nisam znala… Mislim da je ovo upravo jedno od pitanja kojima bi se trebalo pozabaviti saborsko povjerenstvo", rekla je, pak, predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović.
Izvanredni povjerenik Ramljak objasnio je da ga se može smijeniti u bilo kojem trenutku te da odredba ugovora prema kojoj se za odobrenje plana financijskog restrukturiranja koncerna traži pisano odobrenje kreditora nema nikakve veze s nagodbom s vjerovnicima.
Premijer Plenković poručio je, pak, kako je zakon o izvanrednoj upravi onaj pravni propis koji regulira prava i nadležnosti Vlade i institucija te da nikakav ugovor ne može derogirati prava koja ima Vlada temeljem tog ugovora.
O izjavi predsjednice Grabar Kitarović kako nije znala za roll-up ugovor, premijer je kazao: "Ako je točno ovo što izjavljuje, čini mi se da nije dobro upućena u dosjee. Mi smo joj dali jedan kvalitetan i ekstezivan briefing prije odlaska u Moskvu. Čini mi se da je dobila cjelovitu informaciju, sve što je relevantno za rješavanje krize u Agrokoru. Mi se nalazimo u svojevrsnom hibridnom medijskom ratu u kojem sudjeluje mnogo aktera".
Ivica Todorić je, pak, u svom blogu pozvao premijera Plenkovića, potpredsjednicu Vlade Dalić i izvanrednog povjerenika Ramljaka da objave ugovor o zalogu Agrokorove imovine trustu Madison Pacific ltd iz Hong Konga.
Istoga dana izvanredna uprava Agrokora izvijestila je dobavljače koncerna o 33 zajmodavaca koji su 8. lipnja potpisali Ugovor o najstarijem kreditu od 1,06 milijardi eura. Riječ je o roll-up kreditu, potpisanom između Agrokora, zajmodavaca i agenta kredita (Madison Pacific ltd iz Hong Konga), koji je odobren na 15 mjeseci, uz 4 posto godišnje kamate koja se pripisuje glavnici ili 3,8 posto u gotovini, plativo jednom godišnje.
Ključni kreditori su investicijski fondovi Knighthead Capital Management, koji je sudjelovao u roll-up financiranju s 200 milijuna eura ili 20,83 posto, potom VTB banka, sa 181,49 milijuna eura ili 18,91 posto, Zagrebačka banka, 180 milijuna eura ili 18,75 posto, Monarch, sa 110,8 milijuna eura ili 11,54 posto…
Predsjednik SDP-a Bernardić izjavio je, pak, da u saborsku proceduru upućuju prijedlog za opoziv Vlade, zbog, kako je rekao, upetljanosti u 'ortačku aferu' Agrokor. "U svakoj normalnoj, civiliziranoj, europskoj, modernoj, demokratskoj zemlji premijer bi sam dao ostavku", kazao je Bernardić.
27. listopada – Ivica Todorić je na svom blogu prozvao Vladu i izvanrednog povjerenika Ramljaka da na sve načine pokušavaju umanjiti štetu nastalu objavljivanjem ugovora o roll-upu te da nisu pokazali "još strašniji ugovor o garanciji i zalogu Trustu Madison Pacific Ltd. iz Hong Konga u kojem se skriva sva veličina ove neviđene pljačke".
Todorić je poručio i da se pravni savjetnik Agrokora Tin Dolički nalazi u neviđenom sukobu interesa te postavio pitanje čije je interese Dolički štitio kada je pisao zaštitne klauzule u ugovoru o roll-up kreditu, Agrokorove ili njegova najpovlaštenijeg vjerovnika Knightheada fonda, za koji je Dolički radio do preuzimanja posla u Agrokoru.
Predsjednik Kluba zastupnika SDP-a Arsen Bauk kazao je, pak, da SDP-ov zahtjev za opoziv Vlade ima za cilj dovesti premijera Plenkovića u Sabor da odgovori na pitanja o aferi Agrokor. Kazao je i da su zahtjev, uz SDP, potpisali i predstavnici većine oporbenih stranaka te da prijedlog u proceduru upućuju s 31 potpisom zastupnika.
30. listopada – Premijer Plenković izjavio je kako je njegov dojam ne samo da je veliki broj političkih aktera u vezi Agrokora promijenio retoriku za 180 stupnjeva, nego i da cijela javnost pati od kolektivne amnezije: "Imali ste pjesmicu koja je trajala punih pet mjeseci koju su pjevali SDP i Most, da HDZ i Vlada štite gospodina Todorića. To je bio šlager od travnja do rujna. Najedanput, u rujnu sasvim druga pjesma. Postaju praktično glasnogovornici gospodina Todorića. To je interesantno, to je jedan fenomen".
Izvanredna uprava u Agrokoru predstavila je, pak, plan održivosti, prema kojemu će maloprodaja u sastavu koncerna biti podvrgnuta značajnom restrukturiranju, sektor prehrane će nastaviti rasti i optimizirati EBITDA-u, poljoprivreda će realizirati prinose iz prošlih kapitalnih investicija, dok će imovina Agrokor Portfolio Holdingsa (APH) biti rasprodana, a zaposlenici Agrokora d.d. premješteni u osnovne djelatnosti.
Takav plan omogućit će dugoročni opstanak većine Agrokorovih kompanija te unaprjeđenje profitabilnosti i ostalih ključnih poslovnih pokazatelja u svim poslovnim segmentima, što će osigurati i očuvanje razine zaposlenosti i daljnji pozitivan utjecaj na ukupno gospodarstvo Hrvatske i regije u kojoj Agrokor posluje, poručila je izvanredna uprava.
Ministar financija Z. Marić ocijenio je da je plan održivosti za Agrokor ključni korak u financijskom i poslovnom restrukturiranju Agrokora i njegovih kompanija: "Teško je išta garantirati, ali Vlada je od početka vrlo jasno komunicirala da cijelu problematiku i cijeli ovaj proces vodi u smjeru da ne bude nikakav teret za porezne obveznike. Dakle, Vlada očekuje da ni trošak financijskih restrukturiranja, niti otplate kredita, niti bilo koji drugi trošak vezan za Agrokor neće pasti na teret poreznih obveznika".
Ivica Todorić je, pak, na svom blogu poručio kako u planu održivosti tog koncerna nema ničega osim demagogije i pogodovanja interesnim grupama, najavljujući kaznenu prijavu protiv odgovornih za kriminal u Agrokoru "koji dobiva zastrašujuću dimenziju".
A iz Agrokora je priopćeno da je izvanredna uprava na sjednici Privremenog vjerovničkog vijeća dobila odobrenje za provođenje ugovora o kupoprodaji Ville Castello u Medveji slovačkom investitoru za 8,12 milijuna eura. To je još jedan korak u prodaji bivšeg "Todorićevog carstva".
U studenom se pokazalo da su dugovi Agrokora vjerovnicima i dobavljačima dosegnuli 58 milijardi kuna, u Londonu je uhićen, pa pušten na slobodu Ivica Todorić, koji se usprotivio izručenju Hrvatskoj, dok je saborsko Istražno povjerenstvo počelo, a ubrzo i prestalo s radom.
3. studenoga – Na prvoj radnoj sjednici Istražnog povjerenstva za Agrokor svjedočio je predsjednik prve hrvatske vlade Stjepan Mesić, koji je kazao da ne vjeruje da će povjerenstvo rasvijetliti istinu o ekspanziji Agrokora.
Mostov član povjerenstva Nikola Grmoja ustvrdio je, pak, kako je Mesićevo svjedočenje bilo korisno: "On je priznao da je predlagao Antu Todorića (oca Ivice) za ministra financija. Ne predlažete nekog ako baš s njim niste dobri".
Predsjednik povjerenstva SDP-ovac Orsat Miljenić kazao je kako Agrokor nije mogao nastati bez političkih veza s HDZ-om koji se tada nalazio na vlasti: "Neosporno je gdje su se donosile odluke, svjedok nam je to potvrdio s imenima. Bio je to korak u rasvjetljavanju svega".
4. studenoga – Izvanredni povjerenik za Agrokor Ramljak rekao je da je u građanskom postupku tužio predsjednika SDP-a Bernardića jer iznosi neistine o njemu i nizu ljudi vezanih uz Agrokor te da upornim ponavljanjem neistinitih konstrukcija nanosi ozbiljnu štetu postupku izvanredne uprave.
Bernardić je odgovorio da ga tužba Ramljaka neće omesti u rasvjetljavanju istine oko Agrokora te ga opet optužio za netransparentnost i pogodovanje lešinarskim fondovima.
7. studenoga – Predsjednica države Kolinda Grabar-Kitarović rekla je da Istražno povjerenstvo treba pomoći u rasvjetljavanju slučaja Agrokor, pa i po cijenu promjene zakona: "Želim da sve bude transparentno, da javnost zna istinu". Svjesna je, kazala je, da kod Istražnog povjerenstva postoje zakonska ograničenja, "međutim, mislim da je uvijek fleksibilnost potrebna i da se mogu mijenjati i zakoni kada je interes javnosti takav".
A nekadašnji predsjednik vlade Josip Manolić izjavio je, nakon svjedočenja pred povjerenstvom, kako smatra da je stanje u tom koncernu posljedica kriminalnog čina, što treba raščistiti argumentirano i korektno.
Kazao je, također, da su, kada je Franjo Gregurić postao predsjednik vlade, 'otvorena vrata privatizaciji bez kontrole'. Dodao je i kako ne bi generalizirao da su Gregurić i Nikica Valentić odgovorni za kriminal u pretvorbi i privatizaciji, ali da su odgovorni u trenutku kada su bili na pozicijama.
Treći predsjednik vlade Franjo Gregurić nazvao je, pak, Manolićevo svjedočenje "potpuno neodgovornom i neumjerenom neistinom".
SDP-ov član povjerenstva Gordan Maras najavio je, pak, da će ta stranka uskoro u proceduru uputiti prijedlog izmjena zakona kolokvijalno poznatog kao "lex Agrokor", kojima žele oduzeti mogućnost američkim fondovima da rasprodaju Agrokor kako najvrednije hrvatske kompanije ne bi završile "u tko zna kojim dijelovima svijeta".
Navečer je, pak, policija zaprimila obavijest da je u 9,04 sati po lokalnom vremenu Ivica Todorić pozvan u Charring Cross policijsku stanicu u Londonu gdje je uhićen po europskom uhidbenom nalogu.
Todorić je pred londonskim sudom rekao da se protivi izručenju Hrvatskoj. Sudac ga je pustio nakon što je platio jamčevinu od 100.000 funti, ali mu je oduzeta putovnica. Sljedeće ročište zakazano je za 10. travnja iduće godine.
8. studenoga – Hrvatski sud omogućio je da Todorić bude na privremenoj slobodi, ustvrdio je predsjednik SDP-a Bernardić poručivši da Todorić mora odgovarati pred hrvatskim pravosuđem.
"Na djelu je udruženi ortački pothvat, istina mora izaći na vidjelo", ocijenio je i ponovio da je trgovanje povlaštenim informacijama kazneno djelo, pa zato ova Vlada treba otići.
Glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan rekao je da je DORH, nakon što se Ivica Todorić predao britanskom pravosuđu, ostvario direktnu komunikaciju s tijelima u Velikoj Britaniji i čeka daljni razvoj događaja, te naglasio da se u slučaju Agrokor "apsolutno ne radi" ni o kakvom političkom procesu. Todorić je, naime, poručio putem bloga da se protiv njega od početka godine vodi "politički progon najgore vrste".
9. studenoga – Europska komisija povećala je procjenu rasta hrvatskog BDP-a s prethodnih 2,9 na 3,2 posto. Restrukturiranje Agrokora imalo je, čini se, manji utjecaj na gospodarstvo u prvom polugodištu nego što se očekivalo, navodi se u jesenskim ekonomskim prognozama Europske komisije. Upravo zbog izbijanja krize u Agrokoru Komisija je u proljetnim prognozama smanjila procjenu rasta hrvatskog BDP-a s prethodnih 3,1 na 2,9 posto.
Istoga dana Vlada je na sjednici odbacila sve navode iz oporbenog prijedloga za pokretanjem pitanja njezinog povjerenja zbog djelovanja vezanih uz krizu Agrokora, a premijer Plenković poručio je da su djelovali preventivno, na vrijeme, te izrazio nadu da će proces restrukturiranja kompanije nastaviti u najboljem interesu gospodarstva i radnih mjesta.
Trgovački sud u Zagrebu objavio je, pak, tablice prema kojima ukupni iznos priznatih tražbina vjerovnika i dobavljača Agrokora doseže 41,23 milijarde kuna, dok je 16,54 milijarde kuna tražbina osporeno.
Izvanredni povjerenik Ramljak izjavio je, pak, da je postupak izvanredne uprave u Agrokoru trenutno najveći postupak restrukturiranja u Europi, a iznio je i podatak kako će troškovi više od 140 savjetnika u postupku iznositi između 58 i 69 milijuna eura, ovisno o trajanju postupka. Njegova mjesečna plaća, pak, u bruto iznosu doseže 118.940 kuna, a neto 71.395 kuna.
Izvijestio je i da je sud u Londonu priznao zakon o postupku izvanredne uprave u Agrokoru tako da nijedna tužba koja se pokrene u Londonu neće moći biti vođena osim u postupku cijelog procesa izvanredne uprave.
Kasnije je Sberbank objavio da će se žaliti na odluku suda u Londonu, a iz te su banke najavili i žalbu na odluku izvanrednog povjerenika kojom je osporeno potraživanje te banke prema Agrokoru od 1,1 milijardu eura.
11. studenoga – Saborski zastupnici izglasali su, nakon burne cjelodnevne rasprave, povjerenje Vladi. Za opoziv Vlade, na prijedlog oporbe, glasovalo je 59 zastupnika, dok ih je 78 iskazalo povjerenje. Nakon glasovanja premijer Plenković poručio je: “Bila je ovo četvrta neuspješna inicijativa oporbe. Koristili su instrument za koji su unaprijed znali da neće moći proći u Saboru".
14. studenoga – Redovito mjesečno izvješće izvanredne uprave pokazalo je da su u prvih devet ovogodišnjih mjeseci svi Agrokorovi sektori – prehrana, poljoprivreda te maloprodaja i veleprodaja – poslovali s dobiti prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA). Sektor maloprodaje i veleprodaje ostvario je pozitivnu EBITDA-u od 13 milijuna kuna. Kompanije iz poslovne grupe Prehrane ostvarile su EBITDA-u od 1 milijarde kuna, a iz Poljoprivrede 227 milijuna kuna.
15. studenoga – Čelnik Sberbanka Herman Gref smatra ucjenom isključivanje Sberbanka iz Vjerovničkog vijeća Agrokora: "Ta neispravna odluka izvanrednog povjerenika može se shvatiti kao ucjena".
Izvanredna uprava Agrokora osporila je Sberbankove tražbine zbog toga što je riječ o tražbinama oko kojih se vode sudski postupci.
Izvanredni povjerenik Ramljak izjavio je tjedan ranije kako vjeruje da postoji mogućnost da Sberbank prihvati kompromis i uđe u Vjerovničko vijeće, nakon što je sud u Londonu priznao zakon o postupku izvanredne uprave u Agrokoru.
Kantonalni sud u Sarajevu, pak, odbio je zahtjev Agrokora da se u Bosni i Hercegovini prizna postupak izvanredne uprave kao insolvencijski postupak, a iz koncerna su najavili žalbu.
16. studenoga – Ljubljanski okružni sud prihvatio je žalbu Sberbanka na ranije sudsko rješenje prema kojemu je imovina Agrokora u Sloveniji zaštićena zbog postupka insolventnosti. Slovenski mediji pišu da je sud sada procijenio da 'lex Agrokor' "ne poštuje načela ravnopravnog tretmana vjerovnika", što je, kako se navodi u sudskom rješenju, "jedno od temeljnih načela insolventnih postupaka i dio javnog poretka Slovenije".
Izvanredna uprava koncerna najavila je žalbu na Vrhovnom sudu, ističući da ta sudska odluka nema nikakvog utjecaja na daljnji tijek postupka uprave i na imovinu Agrokora u Sloveniji.
A pred saborskim istražnim povjerenstvom bivši guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski kazao je da su Tomislav Karamarko i Milan Kujundžić bilo dio kruga Ivice Todorića, te da su ga 2012. godine nagovarali da se politički angažira: "Bilo je nekoliko pokušaja nagovaranja, to je trajalo do kolovoza 2012. godine. Bilo je organizirano i nekoliko vrlo uskih sastanaka na kojemu su bili pojedinci iz nekih stranaka, uključujući i Karamarka, a ja sam tu ideju odbijao. Odbio sam je i na zadnjem sastanku na kojem je bio i Todorić, rekao sam da ne idem u politiku".
"Danas se dogodio povijesni trenutak, koji će pokazati da je Agrokor ne samo bio u sprezi s politikom nego i da je ključni čovjek Agrokora nastojao stvoriti svoje određene političke projekte ili djelovati konkretno kroz političke stranke", kazao je Mostovac Nikola Grmoja.
SDP-ov Gordan Maras poručio je, pak, kako je sada postalo jasno da se HDZ svim silama trudi da se ta rasprava zaustavi zbog povezanosti te stranke s Agrokorom: "Inzistirali smo na povjerenstvu kako bi se pokazala jasna povezanost između HDZ-a, stvaranja i rada Agrokora i isprepletenosti do te mjere da ne samo da su ministri ulazili u Agrokor i izlazili iz Agrokora u HDZ-ove vlade i iz njih, nego je ta povezanost na nezamislivoj razini".
HDZ-ov Josip Borić odgovorio je oporbi kako njemu takve prozivke izgledaju kao "vuvuzele koje imaju zadatak zagušiti medijski prostor nečijim dojmovima". Njima nije do povjerenstva nego do osobne promocije, a to rade zlorabeći saborsku govrnicu, poručio je Borić.
Bivši ministar financija Borislav Škegro rekao je u svjedočenju pred Istražnim povjerenstvom da je bio protiv davanja državnog jamstva Agrokoru 1999. godine, ali je ono ipak dano odlukom Vlade na sjednici kojoj nisu nazočili premijer, potpredsjednici Vlade niti on. Rekao je da je prijedlog za to jamstvo došao iz Ministarstva poljoprivrede kao rezultat pritiska Ivice Todorića uz pomoć prosvjeda radnika "Zvijezde", tj. sindikata PPDIV-a.
"Radnici su tada blokirali tramvajsku prugu u Zagrebu dok se ne izda to jamstvo jer su saznali da je to odbijeno na vladinoj Koordinaciji za gospodarstvo," rekao je Škegro.
20. studenoga – Istraga protiv Ivice Todorića i suosumnjičenika postala je pravomoćna jer je sudac istrage zagrebačkog Županijskog suda odbacio žalbe obrane na odluku o pokretanju istrage koju je tužiteljstvo donijelo još 18. listopada.
21. studenoga – Premijer Plenković ponovio je da Istražno povjerenstvo prestaje s radom nakon što se pokrene sudski postupak: "Ne vidim na koji bi način bilo tko, pogotovo Hrvatski sabor, mogao drugačije tumačiti zakon koji jednoznačno govori – ako se pokrene sudski postupak, istražno povjerenstvo prestaje s radom".
Predsjednik SDP-a Bernardić ustvrdio je, pak, da je HDZ, čim je Željko Rohatinski progovorio o povezanosti HDZ-a i Agrokora, odlučio ukinuti Istražno povjerenstvo.
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla je kako je razočarana dosadašnjim radom povjerenstva te da podizanjem pravomoćne optužnice po zakonu prestaje rad povjerenstva.
22. studenoga – Pet članova Istražnog povjerenstva za Agrokor iz vladajuće koalicije dalo je pisanu izjavu kako je pravomoćnošću rješenja o provedbi istrage to povjerenstvo prestalo s radom, budući da su za to ispunjene pretpostavke propisane Zakonom o istražnim povjerenstvima.
Predsjednik tog povjerenstva Miljenić (SDP) ocijenio je, pak, kako je riječ o dosad nezabilježenoj uzurpaciji vlasti u Saboru.
Ivica Todorić je na svom blogu ustvrdio kako je ukidanje Istražnog povjerenstva "najzorniji dokaz kako premijer Plenković želi sakriti istinu o Agrokoru": "Samo saborsko Istražno povjerenstvo, bez ulaska u detalje i dijelove istrage, moglo je u najkraćem roku razotkriti zastrašujuća djelovanja Plenkovićeve Vlade koja nadgleda i podupire Ramljakove kriminalne aktivnosti i javnosti pokazati svu veličinu pljačke privatne imovine koja se mjeri milijardama. Današnje odluke o ukidanju povjerenstva koje je donijela vladajuća većina sumrak su pravne države i suspenzija svih demokratskih standarda i europskih vrijednosti".
28. studenoga – Saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav većinom glasova vladajućih zaključio je da je Istražno povjerenstvo o Agrokoru prestalo s radom 20. studenoga 2017. s pravomoćnošću istrage.
29. studenoga – DZS je objavio da je BDP u trećem tromjesečju porastao za 3,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je brže u odnosu na revidiranih 3 posto u prethodnom kvartalu. To "može ukazivati da je barem za sada financijska kriza u Agrokoru imala ograničen utjecaj na makroekonomske trendove, ali još uvijek ostajemo pri ocjeni da je u tom smislu 2018. zahtjevnija i izloženija negativnim rizicima", poručili su analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA).
U prosincu je Ivica Todorić Ustavnom sudu podnio prijedlog za ocjenu ustavnosti 'lex Agrokora', dok su neki od najvećih Agrokorovih dobavljača osnovali udrugu koja bi trebala ojačati njihove pozicije u pregovorima o nagodbi.
2. prosinca – Ivica Todorić je na svom blogu objavio kako je Ustavnom sudu podnio prijedlog za ocjenu ustavnosti 'lex Agrokora' zbog kršenja njegovih ustavnih i temeljnih ljudskih prava.
4. prosinca – Zaposlenici Agrokora od danas rade u poslovnim prostorima na Žitnjaku, umjesto u poslovnom tornju kod Cibone, a o eventualnoj prodaji tornja otežanoj brojnim teretima i zalozima odlučivat će vjerovnici, priopćio je Agrokor. Poslovni toranj Cibona bio je Agrokorova upravna zgrada gotovo 18 godina.
12. prosinca – Nedavno osnovana Udruga manjinskih dioničara Agrokora predala je HANFA-i prijedlog za utvrđivanje nastanka obveze Knightheada za preuzimanje dionica manjinskih dioničara Jamnice, Leda, Belja, Zvijezde, VUPIK-a, Žitnjaka i Tiska, jer je, poručuje, odredbama ugovora o roll-up kreditu zajmodavcima osiguran značajan utjecaj na poslovanje koncerna i povezanih društava.
Udruga navodi da ugovor od 8. lipnja između Agrokora, zajmodavaca i agenta o roll-up kreditu od 480 milijuna eura, u kojem je ključni kreditor investicijski fond Knighthead, sadrži čitav niz odredbi koje su očito usmjerene na potpuni prijenos prava upravljanja poslovnim i financijskim politikama, kao i prijenos prevladavajućeg utjecaja na vođenje poslova i donošenje odluka u Agrokoru i ciljnim društvima.
14. prosinca – Osnovana je Udruga dobavljača Agrokora u kojoj su, među ostalim, Adris grupa, Atlantic, Croatia osiguranje, Franck, Kraš, Mlinar, Podravka i TDR, a Udruga je otvorena za sve Agrokorove vjerovnike. Po riječima njezina predsjednika Marina Pucara, Udruga želi zajedno s bankama, ostalim vjerovnicima i izvanrednom upravom sukreirati nagodbu koja će biti u interesu prvenstveno dobavljača. Rekao je i da će se prva prezentacija nacrta nagodbe održati 21. prosinca.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu