Zemlje srednje i istočne Europe (CEE) kaskaju za zapadnijim susjedima po mnogočemu, no to ne vrijedi kad je u pitanju teret javnog duga.

Udio javnog duga u BDP-u u CEE regiji u prosjeku dostiže 53 posto, daleko niže od 90 posto koliko je to u Zapadnoj Europi. Zahvaljujući nastavku ekonomskog rasta, boljim fiskalnim brojkama i uštedama na valu jeftinog novca, javni dug će nastaviti padati 2018. i 2019., očekuje austrijska Erste banka u najnovijoj analizi o dugu u regiji.

Isti vlak, sporiji tempo
Premda je Hrvatska odnedavno uskočila na isti smjer vlaka pospremanja javnih financija, teret javnog duga još jedna pokazatelj u nizu koja otkriva koliko zapravo kasnimo za drugima u reformama i fiskalnoj konsolidaciji. Dok je prosjek regije 53 posto, domaći će javni dug tek ove godine pasti na razinu od oko 80 posto udjela u BDP-u. Apsolutna rekorderka po rezanju duga je Češka koja posljednje dvije godine ostvaruje proračunski suficit.

U pet godina češki dug je smanjen s 45 na 35 posto BDP-a, koliko se očekuje na kraju ove godine. S dvije euroobveznice te četiri na domaćem tržištu i jednim većim "trezorcem", Ministarstvo financija na čelu sa Zdravkom Marićem bilo je poprilično aktivno 2017. na domaćem i međunarodnom tržištu čiji je efekt bio snižavanje troškova kamatnih stopa u srednjem roku i produljenje dospijeća. S obzirom na najave ministra o refinanciranju do tri milijarde eura duga u prvom kvartalu, slični trendovi mogu se očekivati u 2018. 

Svi štede na kamatama
"Očekujemo da se Ministarstvo financija fokusira na domaća izdanja i dulja dospijeća, dok bi na inozemnom tržištu mogli vjerojatno vidjeti jednu euroobveznicu", kažu u Ersteu. Sve države regije uštedjele su ove godine na kamatama: najveću uštedu preko 1 posto BDP-a ostvarila je Mađarska, Rumunjski dug je na 37 posto, Slovačka je daleko komforno ispod Maastrichta na 51,8 posto, a Slovenija se približava brojki od 70 posto.