Rekordna turistička sezona pogurala je hrvatski BDP u trećem kvartalu na 3,3 posto čime se Hrvatska svrstala među države s iznadprosječnim rastom gospodarstva u EU, piše Večernji list.

Očekivanja su zbog velikog broja turista i iznadprosječnog povećanja potrošnje ipak bila nešto veća, no jučer objavljena struktura ostvarenog BDP-a iznova upućuje na poznate slabosti. Hrvatsko gospodarstvo dominantno gura potrošnja koja se većim dijelom temelji na uvozu. Realna stopa rasta investicija od 3,4 posto nije bila dovoljna da Hrvatska sustigne dinamiku drugih tranzicijskih ekonomija.

Utjecaj međunarodne razmjene na povećanje obujma BDP-a i dalje je negativan, a posebnost je trećeg kvartala i ta da je uvoz rastao brže od izvoza, i to podjednako u razmjeni roba i usluga. – Objavljeni podaci pokazuju da se dobra turistička sezona nije prelila na druge segmente gospodarstva i da se rast nije raširio po cijeloj ekonomiji – komentirao je Željko Lovrinčević, analitičar Ekonomskog instituta.

Gleda li se kretanje BDP-a prema proizvodnoj metodi, treći je kvartal imao 2,6 posto rasta, s tim što je prerađivačka industrija u plusu 2,2 posto, građevina stagnira, a poljoprivreda značajno pada (minus 3,1 posto). – Razlika u BDP-u između proizvodne (2,6%) i rashodne metode (3,3%) došla je iz bolje naplate poreza i PDV-a.

Kada bi ekonomija podjednako rasla u svim segmentima, uz ovakvu turističku sezonu mogli smo dobaciti 5%, no osim porezne reforme nije se provela nijedna druga reforma koja bi pogurala rast – komentira Lovrinčević. Njegova je procjena da bismo danas govorili o dvopostotnom rastu da nije bilo porezne reforme.

Cijeli članak pročitajte ovdje.