Uhljebljivanje političkih pouzdanika u državnim kompanijama diglo je veliku buru u Rumunjskoj proteklih mjeseci. Parlament te države trenutno raspravlja o prijedlogu zakona koji je u proceduru uputila socijaldemokratska vlada, na vlasti od lanjskog prosinca. Zakon bi vladi omogućio zaobilaženje trenutne regulative koja zahtijeva da državnim kompanijama upravljaju stručni i politički neovisni menadžeri i u Uprave postavi "politički podobne".

Uništeni napredak
Kritičari tog zakonskog prijedloga ističu kako će vlada njime uništiti sav napredak učinjen posljednjih godina u borbi protiv korupcije i poboljšanju korporativnog upravljanja. Najglasniji kritičar je Fondul Proprietatea (FP), s 2,7 milijardi dolara imovine najveći fond na svijetu izlistan na burzi. FP je osnovala vlada 2005. kako bi se iz njegove imovine obeštetili građani kojima je u vrijeme komunističkog režima oduzeta imovina. Fondom upravlja američka investicijska kompanija Franklin Templeton, a portfelju se nalaze manjinski udjeli u 19 državnih kompanija. Aktivistički pristup FP-a također je dao obol u poboljšanju upravljanja, a time i profitabilnosti tih kompanija. Naime, njihova dobit prije kamata, oporezivanja, deprecijacije i amortizacije s 2,7 milijardi leja iz 2012. udvostručila se na lanjskih 5,3 milijarde leja (1,33 milijarde dolara).

FP najviše brine da bi instaliranje politički podobnih Uprava moglo usporiti privatizaciju. To posebno vrijedi za tvrtku Hidroelectrica, operatera 207 rumunjskih hidroelektrana instalirane snage preko 6,4 GW. Iz tih se hidroelektrana podmiruje 40 posto rumunjske potrošnje struje. Kompanija je donedavno bila u stečaju da bi tek sada restrukturiranje pokazalo prve plodove. Prošle je godine bruto dobit skočila 36 posto na godišnjoj razini dosegnuvši 330 milijuna eura. Od 2012. do 2016. tržišna vrijednost kompanije se udvostručila, s dvije na četiri milijarde eura. No, zbog vladine nevoljkosti da ubrza proces prodaje 15 posto udjela, FP je najavio kako razmatra prodaju petine svog udjela u Hidroelectrici. Inače, privatizacija državnog udjela vrijednog oko milijardu eura trebala se odigrati još 2014. godine kao dio dogovora Bukurešta i Međunarodnog monetarnog fonda u sklopu financijskog paketa odobrenog u jeku ekonomske krize prije deset godina.

Privatizacija bi dala i velik poticaj Bukureštanskoj burzi na kojoj su cijene dionica ove godine porasle gotovo 10 posto. Naime, privatizacija bi Bukureštansku burzu iz statusa "graničnog tržišta" premjestila u viši rang "rastućeg tržišta" čime rumunjske dionice postaju atraktivnije stranom kapitalu. Iako vlada tvrdi da neće mijenjati privatizacijske planove, krajem rujna ministar energetike Toma Petcu najavio da će se umjesto 15 posto prodati 10 posto Hidroelectrice. U FP-u smatraju kako će se instaliranje političkih podobnika u državne tvrtke negativno odraziti na cijelo gospodarstvo jer zdrave državne kompanije koriste cijeloj ekonomiji.

Mala promjena nabolje
"Mnoštvo državnih kompanija nalazi se u energetskom ili infrastrukturnom sektoru. Ako vi, kao strani ulagač, vidite da nema poboljšanja u infrastrukturi, primjerice cestama ili da loš menadžment nije sposoban smanjiti naknade u lukama i aerodromima, nećete ulagati u te sektore", kaže za Financial Times Greg Konieczny, fond menadžer u FP-u i izvršni direktor Franklin Templetona za Rumunjsku. Tamošnja poslovna zajednica polaže nade da će "zakonski blagoslov" uhljebljivanja spriječiti rumunjski predsjednik Klaus Iohannis.

U javnosti poznat po odlučnosti obračuna s korupcijom, Iohannis ima ustavnu mogućnost da na zakon uloži veto. No, problem je što to pravo može iskoristiti samo jednom. Vlada stoga može neznatno izmijeniti zakon te ga ponovno uputiti u parlament na odobrenje. Pokazatelj da se stvari u Rumunjskoj ipak mijenjaju u pozitivnom smjeru može biti vijest s početka tjedna. Naime, lideru socijaldemokratske stranke, Liviu Dragnei – navodno sivoj eminenciji rumunjske vlade – ured za suzbijanje korupcije zamrznuo je imovinu zbog sumnji u zloupotrebu europskih fondova.