Jasna Babić diplomirala je na Fakultetu političkih znanosti. Počela se baviti novinarstvom 1980.-ih prvo u omladinskom tisku poput "Poleta".

Radila je za vrlo velik broj novinskih redakcija: "Danas", "Zapad", "Večernji list", "Slobodna Dalmacija", "Globus", "Nacional", "24express", "Lupiga.com" i druge.

Jasna Babić autorica je i dviju knjiga: „Zagrebačka mafija“ (2003.) o kriminalizaciji hrvatske politike i pravosuđa i „Urota Blaškić“ (2005.) o „podzemnom hrvatskom savezništvu u komadanju Bosne i Hercegovine“.

Bila je dugogodišnja Nacionalova novinarka i osnivačica tog tjednika te članica uredništva Globusa i jedna od rijetkih koja je dobar dio svoje novinarske karijere posvetila razotkrivanju glavnih likova hrvatske mafije.

U svibnju ove godine Hrvatsko novinarsko društvo dodijelilo joj je nagradu Otokar Krešovani za životno djelo.

Jasna Babić, kako se u obrazloženju ističe, je sinonim hrabrog novinarstva u Hrvatskoj koja je 1988., kao već izrazito afirmirana novinarka, ušla u profesionalno novinarstvo. U vrijeme Domovinskog rata radila je kao ratna reporterka, a u drugoj polovini devedesetih 'novinarsko pero hrabro umače u društvenu kaljužu, otkrivajući brojne društvene i političke afere post-ratnog, tranzicijskog društva'.

Jasna Babić nije mogla doći na dodjelu nagrada na kojoj su bile citirane njezine riječi: 'Slobodu nam nitko neće dati, novinari imaju onoliko slobode koliko su je sami napravili. Ni više ni manje. I ne želim uopće da mi Sabor, da mi bilo tko jamči slobodni prostor, jer to znači da mi je darovan. Kad je nešto darovano, kad je sloboda darovana, bila to i sloboda novinarstva – onda se brate mili može i oduzeti. Onaj tko daje taj i uzme'.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe