Objava Ininih rezultata za prvih devet mjeseci, u kojima se predsjednik uprave Zoltán Áldott pohvalio mnogim pozitivnim performansama, ostala je zasjenjena porukom prvog čovjeka Rosnjefta Igora Sečina kako je ta vodeća ruska naftna kompanija zainteresirana za ulazak u Inu.

Osim interesa, za poziv za konkretnije razgovore Hrvatskoj je ponudio i zadržavanje obje rafinerije, jedan od aduta na koje smo osjetljivi nakon partnerstva s Molom. Interes Rosnjefta struka u Hrvatskoj pozitivno je dočekala, ocjenjujući da ima kapacitet i interese u Ini bliže hrvatskima nego sadašnji partner. Mol, s druge strane, još nije službeno zauzeo stajalište o iskazanom interesu Rosnjefta, koji mu, za razliku od Gazproma s kojim je prema ranijim objavama pregovarao o prodaji udjela u Ini, nije u RH poželjan konkurent.

No, za daljnje razgovore u Rosnjeftu sad očekuju signal iz Vlade. Dosad, koliko je poznato, nikakvih službenih kontakata nije bilo, a kakav model bi se mogao razmatrati teško je i nagađati jer Vlada još nije dovršila pripreme za modele reotkupa Ine uključujući i nalaženje strateškog partnera. Istodobno, odnosi s Molom još će biti kompleksniji nakon što je u Ženevi odbijena hrvatska žalba na arbitražnu odluku u slučaju Ina-Mol.

Ina je u tri kvartala 2017., inače, ostvarila godišnji rast neto prihoda od prodaje od 23% dosegnuvši gotovo 13,5 milijardi kuna te neto dobit pripisivu vlasniku kapitala čak 274 posto višu, od 1,2 milijarde kuna. Nositelj poslovanja ostaje istraživanje i proizvodnja s rastom dobiti od 52 posto, a rezultati rafinerije i marketinga, uz trgovinu na malo, kako ističe Aldott, najbolji je u posljednjih deset godina, a u neto dug je s lanjskih 3,09 milijarde smanjen na 1,24 milijarde, najnižu razinu u povijesti.