Vijestima da radnici iz Hrvatske odlaze u potrazi za poslovima ili bolje plaćenim poslovima domaći mediji zasipaju posljednjih godinu-dvije, od kada se, nakon ulaska u EU, tu priliku lakše i više koristi. No, da je i Hrvatska, osim za radnike iz BiH i drugih susjednih slabije razvijenih zemalja, poželjna za radnike, rijetko se čuje. A upravo takva vijest stiže iz splitskog brodogradilišta. Od jučer, naime, Brodosplit uz redovne zaposlenike i one “uvezene” iz susjednih zemalja, ima i nove koji su na privremeni rad stigli iz Poljske. Prvi je to put da se u Hrvatskoj u proizvodnom sektoru u većem broju angažiralo strane radnike iz neke od članica EU. .

Ukupno ih je, kako nam potvrđuju iz splitskog škvera, stiglo 34, no kako je riječ o radnicima iz EU, njihov angažman ne ulazi pod kvotni režim za strane radnike, kojih trenutno u Brodosplitu radi ukupno 100.

Što je privuklo poljske radnike u hrvatsko brodogradilište? U splitskom škveru kažu poslovi na izgradnji najvećeg jedrenjaka na svijetu, Novogradnji 483 Flying Clipper kojeg se gradi za naručitelja Star Clippers iz Monaka, koji je ljetos porinut i na kojemu bi radovi trebali biti okončani za godinu dana. Jedrenjak će na pet paluba moći primiti 450 osoba, raspolagat će s 224 kabine od kojih je 150 luksuznih, bibliotekom, velikim salonima za s klavirom.

Brodosplit ima nešto više od 2000 zaposlenika, no za dodatne potrebe na ovom projektu radnike sa specifičnim kvalifikacijama tražilo se najprije domaćem tržištu, a slab odaziv rezultirao je suradnjom s Poljacima. Preko tamošnje tvrtke Activ radnici iz Poljske došli su raditi na poslovima unutarnjeg uređenja interijera na velikom jedrenjaku. Točnije, bavit će se drvodjelskim radovima ugradnje kabina i javnih prostora za putnike i posadu, te poslovima limovanja, odnosno montaže i izolacije tankim čeličnim limovima u strojarnici. Za te poslove potrebni broj radnika škveru nije bilo moguće naći u Hrvatskoj.

Plaće za rad u Hrvatskoj Poljacima su očito prihvatljive. Inače upravo u sektoru brodogradnje Poljska je nekad bila jednako moćna kao i Hrvatska, a u proteklih desetak godina taj sektor i kod njih prolazi sličnu krizu kao i hrvatska brodogradnja, od restrukturiranja i privatizacije do pada novih poslova zbog globalne krize i pada narudžbi.

Kvalificirani radnici iz Poljske odlazili su najviše u Njemačku, Norvešku i Veliku Britaniju. Izbor Hrvatske, u kojoj prevladava opće mišljenje o podcijenjenosti rada, iznenađuje jer se pokazuje da su plaće u Brodosplitu dovoljne da Poljaci prevale dalek put i na određeno vrijeme rade u Splitu.

Brodosplit, inače, u stalnom radnom odnosu ima i jednog Španjolca, koji već nekoliko godina radi u škveru, a u hrvatska brodogradilišta osim iz susjednih zemalja najčešće dolaze radnici iz Ukrajine, kojih je samo u Brodosplitu u ovom trenutku 32.      

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost