Unatoč relativno lošim brojkama u korištenju europskoga novca, Hrvatska je 11. najuspješnija članica po ulaganjima kad su u pitanju ulaganja iz Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSI), poznatijega kao Juncerov plan. U Hrvatskoj je trenutačno pet projekata iz područja infrastrukture koje financira EIB uz podršku EFSI-ja i četiri projekata malim i srednjim tvrtkama. Među infrastrukturnim projektima je kredit HEP-u vrijedan 150 milijuna eura za izgradnju elektrane na prirodni plin. Ukupna vrijednost svih odobrenih domaćih projekata je 940 milijuna eura, a 741 milijun eura je vezani očekivani efekt EFSI-jevih ulaganja.

U odnosu na svoj BDP, najuspješnije članice Europske unije po ulaganjima su Estonija, Bugarska, Portugal, Grčka i Španjolska. Premda je u briselskim terminima EFSI tek “beba”, obzirom na to da je instrument star jedva dvije godine, EK i EIB procjenjuju da je dosad stvoreno oko 300.000 radnih mjesta, a ta bi se brojka do 2020. godine trebala popeti na 700.000. Oko 461.000 malih i srednjih tvrtki trebala bi imati koristi od olakšanoga pristupa novcu.

Prema posljednjim brojkama Europske komisije, Junckerov plan trebao bi rezultirati s 240,9 milijardi eura investicija, što je gotovo tri četvrtine od inicijalno ciljanih 315 milijardi eura do sredine 2018. godine. S obzirom na dobar uspjeh, u Bruxellesu se upravo radi na uspostavi EFSI-ja 2.0., a sa ciljem da se do 2020. investicijski cilj poveća s 315 na 500 milijardi eura. Potpredsjednik EK Jyrki Katainen u Bruxellesu je novinarima rekao da je cilj EFSI-ja uskoČiti tamo hdje je tržište zakazalo, jer iako su se tržišni uvjeti poboljšali u odnosu na razdoblje prije dvije godine kad je plan osmišljen, kreditni uvjeti i nisu jednaki u svim članicama Unije. Lokalnim vlastima poručio je da prostora za napredak u korištenju tog instrumenta uvijek ima te da su nabolje rezultate ostvarile one države članice EU koje su uspostavile specijalizirane agencije ili pojedince kao sponu između privatnog sektora i EFSI-ja, poput Grcke.

“Treba podizati razinu svijesti o dostupnosti EFSI-ja, takva je situacija u većini zemalja. Privatnom sektoru treba prenijeti poruku kako EIB funkcionira i pokazati dobre primjere iz drugih zemalja”, poručio je Katainen. Finski dužnosnik istaknuo je i kako se sredstvima iz fonda ulaganja za Europu investiralo u projekte koji su od strateške važnosti za Uniju i njene članice. Tako je, podsjeća, 20 posto otišlo malim i srednjim tvrtkama, 22 posto izdvojeno je za istraživanje i razvoj (R&D projekti), više od petine u energiju, 10 posto u digital i 9 posto u promet.

“Investitori ne trebaju znati detalje kako funkcionira EFSI, jedino što trebaju znati jest broj telefona lokalne podružnice EIB-a”, kaže Jyrki 
 Katainen.