Turistička sezona u 2017. godini imala je izuzetan utjecaj na porast potrošnje sladoleda u Hrvatskoj, a posljednje procjene govore da se u Hrvatskoj za proteklih devet mjeseci 2017. godine konzumiralo više 50 milijuna litara sladoleda.

Podatak je to koji je iznenadio slastičare, koji su već godinama naučeni da je taj prosjek 25 – 28 milijuna litara, a Hrvati i turisti koji posjećuju Hrvatsku, jedu vrhunski sladoled.

Istaknuto je to na šestom, internacionalnom kongresu slastičarstva, sladoledarstva i konditorstva Interslast koji je održan početkom tjedna u Krapini.

'Animirajte mlade'

“U devet mjeseci ukupno slastičarstvo (sladoled, slastice i konditorski proizvodi) zabilježilo je porast proizvodnje od čak 20 posto u odnosu na prošlu godinu, kaže Stjepan Odobašić iz novinsko-nakladničke tvrtke Robinson, koja je organizator i pokretač ovog kongresa.

Kaže kako je jedna od glavnih tema kongresa bio nedostatak radne snage u ovom sektoru.

“Hrvatsko slastičarstvo hitno treba 220 slastičara. Ako se to ne riješi, morat ćemo zapošljavati slastičare iz susjednih zemalja. Na Interslastu smo imali rasprave o nedostatku kadrova u slastičarstvo. Osim što je sustav obrazovanja takav kakav jeste, ne postoji veliko zanimanje mladih za ovaj posao.

Profitabilna proizvodnja

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Izostaje koordinirana akcija, odnosno animiranje mladih za ovaj poziv, za razliku od susjedne Slovenije koja je provodila sustavnu kampanju proteklih godina te animirali mlade Slovenaca za ovo zvanje pa su dobili jedno čitavo, novo odjeljenje slastičara (uz postojeće). Tu bi trebalo i u nas učiniti iskorake”, kaže Odobašić.

Podaci pokazuju kako potrošač u Hrvatskoj prosječno pojede 7,5 litara sladoleda godišnje, dok Amerikanac čak 15 litara.

U Hrvatskoj su najveći ljubitelji i potrošači sladoleda Zagrepčani, a onda slijede Dalmatinci te iza njih Slavonci.

Slastičari često kod sladoleda ističu profitabilnost njegove proizvodnje, a to se najbolje vidi i po cijenama kuglica u Hrvatskoj.

Sladoled u Zagreb košta 7 kuna, u Zadru 8, Splitu 9, Opatiji čak – 10 kuna, a neke slastičarnice u Dubrovniku prodavale su kuglicu i po 16 kuna”, navode iz Robinsona. U Hrvatskoj radi 580 slastičarnica, a najveći porast proizvodnje je u obrtničkim tvrtkama, gdje značajnu ulogu imaju segmenti izvornosti i originalnosti proizvoda, vjernost kupaca te konačno profiliranje sve većeg broja slastičarnica u smjeru proizvodnje izvornih hrvatskih slastica.

Još bolji su rezultati u proizvodnji kolača, no na kongresu je istaknuto kako je sivo tržište i dalje veliki problem ovog sektora. Dodaju i kako Interslast izuzetno značenje pridaje preferiranju hrvatskih izvornih slastica.

Italija prva

Italija je prošle godine proizvela najviše sladoleda u cijeloj Europskoj uniji. Iz talijanskih slastičarnica izašlo je 595 milijuna litara sladoleda, što je 19 posto ukupne europske proizvodnje. Ta količina je jednaka iznosu od 6,8 ​​milijardi kuglica, što znači da Talijani proizvode toliko da 90% ljudi na planeti može dobiti po jednu. U proizvodnji i prodaji zaposleno je 69.000 ljudi u 19.000 slastičarnica, a godišnja zarada je 1,4 milijarde eura.

Slijede proizvođači iz Njemačke (515 milijuna litara), te Francuske i Belgije.

Svaki Talijan u prosjeku godišnje pojede oko sto kuglica sladoleda, a kad se dodaju i turisti, za izvoz ostane vrlo malo, tako da po izvozu Italija zauzima tek peto mjesto u Europi, iza Njemačke, Francuske, Belgije i Nizozemske.