S Tvrtkom Perkovićem, operativnim direktorom Istraživanja i proizvodnje nafte i plina u Ini, razgovarali smo o kapitalnim ulaganjima tvrtke, naftnom potencijalu Hrvatske, najvećim investicijama u inozemstvu te pripremi naftnih kompanija za postfosilno doba.

Koliko je Ina u proteklom petogodišnjem razdoblju uložila u istraživanje i proizvodnju nafte i plina?

Ina je jedan od najvećih investitora u Republici Hrvatskoj. Od 2012. do danas naša kapitalna ulaganja su veća od 8 milijardi kuna. Da budem slikovit o kolikom je iznosu riječ dovoljno je reći da se njime može izgraditi tri nove zagrebačke zračne luke ili gotovo dva Pelješka mosta.

Za Hrvatsku to su izuzetno visoko brojke te sa stoga pravom možemo zaključiti da je Ina i dalje motor hrvatskog gospodarstva i na njega ima izuzetno značajan utjecaj, iako nam investicijska klima i okviri nisu baš najprikladniji. Ina je danas financijski vrlo stabilna kompanija, koliko je to važno najbolje nažalost govore recentna događanja u hrvatskom gospodarstvu.

U koje segmente istraživanja i razvoja je najviše ulagano?

Ina kontinuirano ulaže u brojne projekte za koje smatra da joj mogu osigurati stabilnost poslovanja, održivost, ali i novi rast. Naša je poslovna logika da ulažemo u razvoj svake od naše tri temeljne djelatnosti, a to su proizvodnja, prerada i prodaja naftnih derivata i plina. Od prethodno spomenutih 8 milijardi kuna, više od pola, oko 4 milijarde kuna uložili smo u projekte koji se odnose na istraživanje i proizvodnju nafte i plina i to najvećim dijelom u Hrvatskoj. To su projekti koji stvaraju novu vrijednost i tako osiguravaju dobrobit, ne samo kompaniji, već društvu u cjelini.

Rezultati nisu izostali jer smo na kraju 2016. povećali proizvodnju domaće nafte za gotovo 40 posto u odnosu na 2013. godinu. Kad se zna da je to ostvareno na postojećim koncesijama jer su Ini, prije više od 5 godina, neutemeljeno oduzete dozvole za nova istraživanja, uspjeh je time i veći. Zavidni rezultat posljedica je snažnog ulaganja u stimulacijske i remontne radove na postojećim proizvodnim bušotinama. Lani smo pokrenuli novu proizvodnju prirodnog plina u Međimurju. Ina je u taj projekt uložila više od 400 milijuna kuna i kompanija je usporila trend pada proizvodnje prirodnog plina na svega dva posto u prvih šest mjeseci 2017. u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Svi ti napori vraćaju nam se i kroz dobre financijske rezultate Inine djelatnosti Istraživanje i proizvodnje nafte i plina.

Ostvarujemo prihode veće za 19% i oni se kreću na razini od oko 2,2 milijarde kuna, a EBITDA je veća za čak 26% u prvoj polovici 2017. u odnosu na isto razdoblje lani. Dobri financijski pokazatelji ključni su kako bi mogli nastaviti s ulaganjima u istražne i proizvodne projekte.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Koji su najveći projekti iz istraživanja i proizvodnje nafte i plina na kojima radite u Hrvatskoj?

Lani smo s Vladom potpisali Ugovor o podjeli proizvodnje i istraživanju za područje Drava-02 što nam nakon dugo vremena omogućava da istražne radove provodimo i na novim područjima. Trenutačno čekamo dozvole za bušenje dviju istražnih bušotina vrijednih gotovo 70 milijuna kuna. Ukoliko dobijemo dozvole do kraja godine krećemo u realizaciju planova. Nažalost s tim nemamo pozitivna iskustva i vidimo prostor za napredak kako bi se procesi dobivanja dozvola ubrzali, a ne da se na pojedine dozvole čeka i po pet godina koliko je proteklo od otkrića do privođenja proizvodnji bušotine Hrastilnica i mnogi slični primjeri. Moramo dakle zajedničkim snagama raditi na ubrzavanju tih procesa jer su u suprotnom na gubitku svi, i kompanija i država, ali i proračuni jedinica lokalnih samouprava.

Ove godine na postojećim poljima nastavljamo s razradnim aktivnostima koja uključuju bušenje dviju novih bušotina na naftnim poljima Kozarice i Letičani, remontne radove na bušotinama kao i njihovu stimulaciju i optimizaciju u cilju sprječavanja prirodnog pada, odnosno povećanja proizvodnje ugljikovodika.

U proljeće smo završili projekt razradnog seizmičkog snimanja podzemlja na širem području oko Našica. Trenutačno se takav projekt provodi i kod Bjelovara. Seizmički podaci nakon obrade i interpretacije poslužiti će nam za izradu programa razradnog bušenja čime bi se omogućio dodatni iscrpak nafte i plina iz ležišta.

Koliki su plinski i naftni potencijali Hrvatske – što pokazuju vaša istraživanja?

Geološke strukture govore da potencijal u Hrvatskoj postoji, no da bi se to dokazalo potrebno je provesti opsežnija istraživanja, što je bez raspisivanja koncesija nemoguće. Ina se zato nada da će uskoro biti pokrenuti najavljeni natječaji za nova istražna područja na hrvatskom kopnu.

Kao naftna kompanija s najvećim iskustvom i znanjem na području Hrvatske spremni smo se natjecati za ona područja koja smatramo da imaju potencijal. No, ipak ocjenjujemo da istražni potencijali Hrvatske vjerojatno neće više biti dovoljni za obnovu rezervi ugljikovodika koja je Ini potrebna te se moramo snažnije okrenuti inozemstvu.

Na kojim projektima istraživanja i proizvodnje nafte i plina radite izvan Hrvatske?

Uz Hrvatsku, Ina trenutačno ima proizvodnju nafte u Egiptu i Angoli. Nadamo se i novim projektima u Egiptu. Pregovaramo o nastavku aktivnosti u Iranu nakon podizanja sankcija, pratimo razvoj situaciji u Siriji, gdje smo puno uložili, ali nažalost investicije nismo povratili.

Unatoč tome niska zaduženost kompanije otvara nam mogućnost ulaska u inozemne akvizicije stoga intenzivno pratimo događanja na svjetskim tržištima u potrazi za profitabilnim poslovnim prilikama. Zainteresirani smo za istražne koncesije, ali i druge tipove projekata koji mogu osigurati kompaniji dodatne rezerve ili proizvodnju. Orijentirani smo na tržišta sjeverne Afrike i Srednjeg istoka, ali i na mogućnosti u Europi, Ukrajini i drugim zemljama. U aktivnostima u inozemstvu, ali u Hrvatskoj, strategija je da idemo u partnerstvu s drugim kompanijama i time disperziramo rizik, a ostvarujemo i sinergiju s njima.

Ne treba zaboraviti ni napore koje u inozemstvu čini naša servisna kompanija Crosco. Prošli je mjesec započela s bušaćim radovima u Ukrajini za UGV, tamošnjeg najvećeg operatera u naftno-plinskom poslovanju. U iduće tri godine ugovoreno je bušenje ukupno 12 bušotina, a posao je vrijedan gotovo 50 milijuna eura. Crosco, nakon krize uzrokovane padom cijena nafte i Arapskim proljećem, također bilježi aktivnost i u Egiptu te Kuvajtu.

Kakvi su planovi za idućih pet godina kada se govori o istraživanju i proizvodnji nafte i plina?

Obnavljanje rezervi u našem je fokusu. Ina će u narednom periodu biti usmjerena na obnovu svojih rezervi i povećanje sadašnje proizvodnje. Znanje i iskustvo naših stručnjaka garancija su da ćemo u zacrtanome i uspjeti. Uz ranije spomenuto jačanje inozemnih aktivnosti Ina ostaje usmjerena na iskorištavanje preostalih domaćih potencijala. Planiramo širenje našeg EOR projekta, odnosno utiskivanja CO2 u stara ležišta radi pridobivanja dodatnih količina nafte i plina, na druga prikladna naftna polja u Hrvatskoj. EOR se trenutno izvodi na poljima Ivanić i Žutica i na njima, od početka utiskivanja CO2, kontinuirano bilježimo povećanje proizvodnje nafte i plina.

Nadamo se da će u navedenom razdoblju biti uklonjene i zapreke koje sada koče naše planove o rastu i tu prije svega mislim na dugotrajno usklađivanje naših eksploatacijskih polja s novim prostornim planovima, zbog čega niz projekata ne može početi ili duže vrijeme nije priveden proizvodnji.

Prema vašem mišljenju u kojem smjeru će naftna industrija ići u idućem razdoblju i koliko je Ina spremna na inovacije koje dolaze?

Nafta u bližem i srednjoročnom razdoblju zasigurno i nadalje ostaje najvažniji energent, a plin će to biti još dugo uz znatno povećanje potražnje. Transformacija naftne industrije u postfosilno doba zasigurno neće biti lagana i na tom putu preživjet će samo najsposobnije kompanije koje su pri tome i financijski sposobne za ulaganje u inovacije koje dolaze. Već sam spomenuo da je Ina niskozadužena kompanija. To joj otvara manevarski prostor za nova ulaganja, pa tako i u inovativne tehnologije koje stižu. Također, plin, kao najčišće fosilno gorivo, zasigurno će igrati važnu ulogu na putu ka postfosilnom dobu. Kao jedini domaći proizvođač plina u zemlji i vodeći veletrgovac na tržištu Ina će i u budućnosti ostati važan čimbenik u osiguravanju energetske sigurnosti Hrvatske kao i važan gospodarski kotač.

Na koje načine se odjel istraživanja i inovacija može u naftnoj kompaniji pripremiti za postfosilno doba?

Razne naftne kompanije razmišljaju u raznim smjerovima. Mnoge se tako odlučuju za sinergiju s proizvodnjom električne energije ili za primjerice jačanje proizvodnje biogoriva i ostalih obnovljivih izvora energije. Tu je i potencijal razvoja u geotermalnoj energiji koji postoji i u Hrvatskoj. Druge kompanije pak razmišljaju o usmjeravanju poslovanja u petrokemijsku industriju.

No, već sam spomenuo da ta transformacija neće ići toliko brzo stoga treba usvojiti jasne nacionalne, pa i nadnacionalne, europske strategije i pravne okvire unutar kojih će postojati jasne smjernice puta kojim se ide. Važno je, naravno, da one budu stabilne, a ne podložne neprestanim promjenama što je u Hrvatskoj česti slučaj. To je bitno i zbog cjelokupne društvene transformacije u kojoj je od iznimne važnosti i prilagodba obrazovnog sustava kako bi odgajali profile stručnjaka koji će moći odgovoriti izazovima koje donosi put u postfosilno doba. Ina nije nijemi promatrač promjena koje dolaze. Unutar kompanije postoje timovi koji već rade na razvijanju novih biznisa i isplativih poslovnih prilika.

Je li danas uopće moguće poslovati bez ulaganja u istraživanje i inovacije?

Više od pola stoljeća svojeg postojanja Ina prije svega može zahvaliti ulaganjima u istraživanja i inovativnost. To podrazumijeva i ulaganje u znanje svojih zaposlenika, ali i prijenos znanja. U Ini je zaposlen velik broj zaista vrhunskih stručnjaka, a uspostavljeni su i kanali da bi dolazilo do transfera tog znanja. Kompanije koje nemaju tako uređenu strukturu i ne ulažu u istraživanja i inovacije teško mogu biti konkurentne na tržištu u ovako globaliziranom svijetu. Takva vrsta ulaganja nužna je za uspješno suočavanje s izazovima s kojima se danas susrećemo i osigurava održivi razvoj.

Koliko Inina ulaganja u istraživanje i inovacije pomažu hrvatskom gospodarstvu u globalu?

Koliko pomaže? Dovoljno je istaknuti činjenice. U posljednjih 10 godina na vrhu smo ljestvice prihoda hrvatskih kompanija. Naši prihodi sudjeluju u ukupnom BDP-u zemlje s oko 4%, dok primjerice cijeli turizam, kao naša najjača gospodarska grana, u tome sudjeluje s oko 20%. Osim što je jedan od najvećih investitora u Hrvatskoj, Ina je i najveći hrvatski izvoznik. Jedan 
smo od najvećih poslodavaca u zemlji, a vodeći smo po zapošljavanju mladih talenata s više od 600 zaposlenih pripravnika u posljednjih osam 
godina.