Naknada šteta u pravu javne nabave je rijetka pojava, konstatirao je predsjednik Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave Goran Matešić na jučerašnjoj konferenciji o odgovornosti za štete u javnoj nabavi i postupcima naknade štete u organizaciji tvrtke Sigma Business Consulting.

Organizatori Hrvoje Zgombić i Vesna Trnokop-Tanta, kroz pregled stanja i mogućnosti koje stoje na raspolaganju, otvaraju temu koju smatraju važnom za razvoj društva i gospodarstva. Cilj je ohrabrenje potencijalnih tužitelja da ustraju na svom pravu, tj. da se ne boje šikaniranja, no čini se za to će biti potrebno puno sličnih skupova. 

Privremena mjera korisnija
O tome gdje smo danas govori usamljeni slučaj, a to je spor oko gradnje tunela Mala Kapela koji traje 10 godina, dok je Vrhovni sud odbio zahtjev za obeštećenje. Profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu Saša Nikšić navodi da kad protupravnost nije utvrđena, nema odgovornosti za štetu, pa po njemu poticaj bi bila bogata sudska praksa čemu trebamo težiti.

Korisnije alate od zahtjeva za naknadu štete, prema profesoru Pravnog fakulteta u Zagrebu Marku Turudiću, predstavljaju zahtjev za izdavanje privremene mjere i odgodni učinak tužbe. No podaci o primjeni su zabrinjavajući: postoji jedan slučaj zabrane izvršenja ugovora do sudske odluke kroz privremenu mjeru donesenu na Upravnom sudu u Osijeku, riječki Upravni sud u jednoj i pol godini imao je 13 takvih zahtjeva, a splitski u 2,5 godine 23, od čega ih je 6 riješio.

Potencijalni tužitelji nemaju povjerenje da će taj institut kvalitetno zaštititi njihove interese, a sudovi često o tome odlučuju zajedno s presudom na kraju postupka, čime se gubi smisao. Postoje i normativni nedostaci, primjerice nije moguća žalba na odbijanje privremene mjere jer je od 2017. na snazi jednostupanjska upravnosudska zaštita kroz nadležnost isključivo Visokog upravnog suda (VUS), te nedostaci u praksi sudova, no prema Turudiću najveći je što gospodarski subjekti ne prepoznaju korisne alate za zaštitu svojih prava. 

Bez sudske zaštite
Matešić dodatno upozorava i na to da smo trenutačno bez ikakve sudske zaštite jer je VUS, zatraživši ocjenu ustavnosti i zakonitosti odredbe po kojoj je rok za rješavanje upravnog spora u javnoj nabavi 30 dana, zastao s postupcima. Najčešće i najteže povrede zbivaju se u prvoj fazi javne nabave, kada je prema odvjetniku Josipu Marohniću glavni alat žalba na nezakonitosti u dokumentaciji o nabavi, kojom se produžuje rok za dostavu ponude kroz zastoj postupka dok se žalba ne riješi. U kasnijim fazama postupka to se više ne može isticati, ističe on te iznosi da je u 2017. zbog navedenog DKOM poništio 33,8% slučajeva, a lani svega 15%.