Kad je Vlada u srpnju poslala u Sabor izmjene Ovršnog zakona, što je zapravo bio Mostov prijedlog, premijer Andrej Plenković najavio je mogućnost da se na jesen razmotri donošenje potpuno novog ovršnog zakona.

No, kako su od potvrde tih izmjena u Saboru prošla tek dva mjeseca, pa je teško procjenjivati i njihove učinke, u Vladinim krugovima zasad nitko ne govori o izradi novog zakona. Problem ovrhe nekretnina bila je jedna od dominantnih tema na parlamentarnim izborima 2012. i 2015. godine, na posljednjim predsjedničkim izborima te na izvanrednim izborima 2016. godine. Posljedica je toga i to da je Hrvatska u posljednjih 20 godina donosila tri ovršna zakona, s time da su se prva dva mijenjala pet puta, a posljednji iz 2012. godine samo dva puta, piše Novi list.

Ovrhe nekretnina na političkoj su sceni istisnule druge teme, no je li i u stvarnosti doista nastupilo zatišje po tom pitanju? Statistiku o nekretninama koje su završile na dražbi sada je teže pratiti jer se očevidnik vodi u dvije institucije, Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) za predmete koji završavaju prema starim pravilima i u Fini za nove slučajeve ovrhe i stečajeva od 2015. godine. Trenutačno se prema podacima Fine na dražbi prodaje 569 kuća i 298 stanova, od ukupno 2.338 nekretnina koliko ih je oglašeno za prodaju zbog ovrhe. No, još uvijek dio evidencije vodi i HGK, koji je samo u ovoj godini u svoj očevidnik, za predmete započete prije 2015. godine upisao 439 kuća i 495 stanova,piše Novi list.